Bosnjacki forum

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
 
HomePortalRegistracijaLogin

Share | 
 

 Historija Bošnjaka

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:34 pm



Sve do dolaska Osmanlija, stanovnici Bosne bez obzira na vjersku pripadnost (heretičku, katoličku, pravoslavnu) nazivali su sebe Bošnjanima. Ovaj stari oblik imena našeg naroda, vremenom se, kao i jezik, mijenja u moderni oblik Bošnjaci, baš kao i oblici imena susjednih naroda - Srblji (Srbi), Horvati (Hrvati), Albanezi (Albanci) itd. Od sredine XIX. stoljeća, zbog slabljenja turske prevlasti i brzog osamostaljivanja Srbije i Crne Gore i jačanja autonomije Hrvatske (unutar Austro-Ugarske), Bošnjaci-pravoslavci, sve češće se izjašnjavaju kao Srbi, a Bošnjaci-katolici kao Hrvati. Bošnjaci-muslimani ostaju pri svom imenu, koristeći naziv Bošnjak...

BOŠNJACI i BOŠNJAŠTVO: Bošnjaci su autohtoni narod Bosne sa milenijskim kulturno - političkim kontinuitetom. Razne seobe, progoni, i ratovi utjecali su na geografsku rasprostranjenost Bošnjaka, kako na Balkanu, tako i po svijetu. Najveća koncentracija Bošnjaka (oko 2 miliona) je u Bosni i Hercegovini i Sandžaku (Srbija i Crna Gora), a veliki broj Bošnjaka (oko 300,000) može se naći i na američkom kontinentu (SAD i Kanada), zapadno-europskim zemljama, te u Turskoj (oko 5 miliona potomaka Bošnjaka, koji su se iselili za vrijeme Austro-Ugarske okupacije).

U srednjovjekovnoj Bosni, Bošnjaci su bili pripadnici heretičkog vjerovanja i nisu priznavali ni katoličku ni pravoslavnu crkvu. Šta više, od ovih crkava im je konstantno prijetila opasnost progona; sam rimski papa je tijekom srednjovjekovne Bosne poslao nekoliko križarskih ratova na našu zemlju sa ciljem uništenja bošnjačke hereze (pr. 1235-38, 1358 i dr.). Prisilne konverzije heretičkih Bošnjaka na katoličanstvo, odnosno pravoslavlje, su postepeno uzimale svoga maha. Slomom Bosne od strane Turaka 1467 godine i kroz period Otomanske Bosne, Bošnjaci postepeno primaju Islam. Nacionalni identitet Bosanskih Srba, odnosno Bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, tek polovinom 19 stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne, odnosno, katoličke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, odrođuju od bošnjačkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim srbima, odnosno katoličkim hrvatima. Tijekom austro-ugarskog perioda, Kallayev pokušaj očvršćivanja jedinstvene bošnjačke nacije bio je osuđen na propast, iz razloga što je proces identifikacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora - Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik, 1907 godine.


Lejla: komentar modifikovan dana: Tue Jun 10, 2008 9:38 pm; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:35 pm

Prof. Dr. Muhamed Filipović pojašnjava da su svi ljudi na prostoru Bosne u etničkom smislu bili Bošnjaci "i to tokom cijele naše povijesti, a posebno u vrijeme državne samostalnosti (srednjovjekovne) Bosne. Zatim smo bili isto u vrijeme Osmanskog carstva, bili smo naime Bošnjaci, sve dok propaganda iz Srbije i Hrvatske, koja počinje od sredine 19 stoljeća, nije počela unositi srpsku i hrvatsku nacionalnu svijest u naše pravoslavce i katolike." Istaknuti bošnjački intelektualac, Adil Zulfikarpašić napominje da su prije procesa kroatizacije i posrbljavanja našeg naroda i "katolički i pravoslavni pisci u Bosni, naročito franjevci u 16., 17. i 18. vijeku pisali o bosanskom jeziku, a sebe nazivali Bošnjacima." Prof. Dr. Mustafa Memić se slaže, i ističe: "Od sredine XIX stoljeća od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba među ovim nacionalnim pokretima da prisvoje što veće dijelove bosanskih teritorija i da se bosanski jezik ukine. Od tada počinje proces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao Srbi i Hrvati, iako su do tada svi bili Bošnjaci... Taj proces se putem nacionalističkih propagandi dalje razvijao da on danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i ekonomske cjeline."


Primjera radi, Teofil (Bogoljub) Petranović je bio utemeljitelj srpskih propagandnih aktivnosti u Bosni. Kao plaćenik srbijanske Vlade, Petranović je 60-tih godina 19 stoljeća oko sebe okupio čitavu mrežu istomišljenika, koji su radili na širenju srpskog nacionalnog identiteta među bošnjačkim pravoslavcima, ali i među dijelom Bosanskih Vlaha, koji su bili pogodni za utapljanje u srpski nacionalni okvir. Fra Grga Martić, koji je živio u Sarajevu u isto vrijeme kada i Petranović, u svojim Zapamćenjima navodi da je Teofil Petranović bio glavni organizator srpske propagande u Bosni. U predgovoru Petranovićevoj knjizi - Srpske Narodne Pjesme iz Bosne i Hercegovine - Novak Kilibarda piše da je Petranović "cijenio ukazano povjerenje [vlade Srbije], pa je za vrijeme svoga boravka u Sarajevu od 1862 do 1869 godine neprekidno širio srpsku propagandu..." Nadalje, Kilibarda navodi da je Petranović "kao povjerenik srpske vlade u Bosni dobijao više novčane potpore nego ijedan drugi povjerenik."


Utemeljitelj hrvatskih propagandnih aktivnosti u Bosni bio je plaćenik hrvatske vlade - Stjepan Radić. Redarstvo ga je zatvorilo i osudilo na izgon iz Bosne zbog hrvatskih propagandnih aktivnosti, a potom ga otpratilo parobrodom do Rijeke. Kako opisuje u svom životopisu, Stjepan Radić je u Petrogradu, u društvu javnih pregalaca postigao da predaje o tkz. "pravu Hrvatske i Hrvata na Bosnu i Hercegovinu s gledišta zemljopisnoga, kulturnoga i narodno-gospodarskog, a najviše sa gledišta čisto narodnoga, radi toga jer se Bosanski Muslimani, koji su svi Slaveni i najstariji narod u Bosni, sve više priznaju hrvatima u narodnom i političkom smislu." Bitno je napomenuti da su i brojni katolički misionari još od srednjeg vijeka radili na širenju katolicizma u Bosni, a bili su poslati upravo od rimskog pape da suzbiju heretičko vjerovanje Bošnjaka. Međutim, ovi misionari nikada nisu širili hrvatstvo, stoga ni bošnjački katolici nisu imali razloga da se tako osjećaju niti su se tako osjećali. Sve do dolaska braće Radića u Bosnu, nijedan bošnjački katolik se nije izjašnjavao kao Bosanski Hrvat. Propagandne aktivnosti braće Radića bile su usmjerene ka iskorjenjivanju termina Bošnjaci i ulijevanju hrvatske narodne svijesti među Bošnjake katoličke, ali i Bošnjake islamske vjeroispovijesti.


Čitav ovaj fenomen, u svojoj čuvenoj pjesmi "Pjesma Bošnjaku," koju je objavio list Bošnjak 2. VII. 1891. godine, opisao je i Safvet-beg Bašagić riječima:
Znas Bošnjače, nije davno bilo, / Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta, / Kad u našoj Bosni ponositoj, / I junačkoj zemlji Hercegovoj, / Od Trebinja do Brodskijeh vrate, / Nije bilo Srba ni Hrvata. / A danas se kroz svoje hire, / Oba stranca ko u svome šire. [...] Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago, Naše ime ponosno i drago.


Bošnjački katolik Fra. Ivan Frano Jukić (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, je u svom proglasu 1848. godine zapisao:
"Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo."


Prof. Dr. Darko Tanasković, najpriznatiji jugoslovenski orijentalist, o bošnjaštvu kao nazivu kojim se označava etnopolitička koncepcija, kaže da je "suština u stavu da u staroj istorijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, kao njeno autohtono stanovništvo, s neprekinutim etničkim, kulturnim, psihičkim, pa i državotvornim kontinuitetom od ranog srednjeg vijeka do danas, žive Bošnjaci i da je to jedino njima odgovarajuće narodno i nacionalno ime.".


U potrazi za receptom posrbljavanja Bošnjaka, osvrnimo se na Načertanije (1844), Ilije Garašanina. U svom programu Načertanije on narod Bosne naziva bošnjacima - bez obzira na vjersku pripadnost - i jasno ih razlikuje od Srba u Srbiji::: "Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva..." Nadalje, govori o procesu preobražavanja srpstva u Bosni, koje počinje polovinom 19 stoljeća podudarajući se sa periodom u kojem su pisane Načertanije, i sjedinjenju istih sa Srbijom: "...ako bi se pre ovog opšteg sojedinjenja Srbstva što osobito u Bosni preobražavati počelo....K ovome treba dakle učiniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate..." Nadalje, predlaže da se: "nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi...obučavali i za takove činovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naučili posle u svom otečestvu u djelo privesti mogli." Da bi plan Velike Srbije tekao bez većih problema, Garašanin smatra da bi se trebala pisati i opšta historija Bosne gdje se "ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri prešavsi Bošnjaka" i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to isključivo "u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka" i od strane "čoveka vrslo sposobnog i duboko pronicavajućeg." Meta njegovog programa bili su i katolički Bošnjaci: "Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri."


Bosna i Hercegovina maternja država autohtonog bošnjačkog naroda (ma gdje on živio), dok je bosanski jezik maternji jezik svih Bošnjaka, bilo da oni žive u Bosni ili izvan nje.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:36 pm

Istorija Bosnjaka

Bošnjaci su južnoslavenski narod, koji uglavnom živi u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Vode porijeklo od srednjovjekovnih Slavena koji su nastanjivali tadašnju Bosnu, a nazivali su se Bošnjanima. Dolaskom Osmanlijske imperije masovno su prihvatili islam. Bošnjaci govore bosanskim jezikom, te se služe latinicom i ćirilicom. Većinu Bošnjaka čine muslimani, dok je manji broj agnostika i ateista.


Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena Bosna. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: Bathinus i Basan. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, Bathinus flumen. Drugi oblik se u dokumentu navodi u ablativu: Ad Basante, a nominativ koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: "na Bosni", "grad na rijeci Bosni". U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.


Izvorno ime Bošnjanin (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika srednjovjekovnog bosanskog teritorija, kasnije države. Prva zabilježena upotreba riječi Bošnjak desila se 1440. godine kada je Tvrtko II Kotromanić poslao bosansku delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju Vladislavu Varnenčiku na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je vođa bosanske delegacije rekao da su: "Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom".


Danas sama riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori bosanski jezik, slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali Bošnjanima. Istovremeno riječ Bosanac danas ima slično značenje, ako ne i identično, kao Bošnjak-taifesi sa time što označava svakog pripadnika države Bosne i Hercegovine bez obzira na naciju. Iz bošnjačke percepcije bosanstvo i bošnjaštvo su čvrsto povezani i međusobno prožeti, jer Bošnjaci prije svega svoj identitet vežu za domovinu Bosnu.


Korijeni

Bošnjaci potiču od Slavena koji su naseljavali područje današnje Bosne. Neka novija istraživanja tvrde da korijeni Bošnjaka sežu dalje od historije Slavena i da su ilirskog porijekla. Iliri koji su živjeli na području današnje Bosne su se dolaskom Slavena asimilirali.

Srednji vijek

U srednjovjekovnoj Bosni, stanovnici su se nazivali imenom Bošnjani. Veliki utjecaj među Bošnjanima je imala šizmatička ili heretička Crkva bosanska, zbog čega je na Bošnjane pokrenuto nekoliko krstaških ratova.

Jugoslavensko doba

Bošnjaci su bili konstitutivan narod u SFRJ od 1971. godine, pod imenom Muslimani. Bošnjaci u Titovoj Jugoslaviji prvih dvadeset godina komunističke Jugoslavije nisu imali pravo na kostitutivnost, niti pravo na upotrebu vlastitog imena, koje su upotrebljavali tokom historije.
Hamdija Pozderac, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom ustavnih promjena je pokušao vratiti povijesno ime Bosanci, koje je bilo zabranjeno, a koje se koristilo u Osmanskoj i Austro-Ugarskoj carevini kao Bošnjaci do pred Prvi svjetski rat, te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično).
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši čuvenu rečenicu "Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces"

1990. godine se osnivaju bošnjačke partije SDA, a potom i MBO, Muslimanska bošnjačka organizacija na čelu sa Adil-begom Zulfikarpašićem. Alija Izetbegović, svjestan činjenice da je sazrijelo vrijeme za ponovnu afirmaciju bošnjastva daje podršku Svebošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, a 1993. godine donosi deklaraciju o vraćanju imena Bošnjak.

Valja napomenuti da je od 1910-tih godina od kada je zabranjeno postojanje bošnjačke nacije i bosanskog jezika u Kraljevini Jugoslaviji i u prvih 20-tak godina Titove Jugoslavije, Bošnjacima nametnuto da se izjašnjavaju ili Srbima ili Hrvatima, a nakon što je uvedena rubrika Ostali, većina Bošnjaka je iskoristila tu mogućnost.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:37 pm

Kultura
Bošnjaci govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.


Bosansko-turski rječnik M. Uskufija, 1632. god.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:38 pm

Bosnjaci danas

Danas, nacionalna svijest je prisutna kod većine Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. U toj državi, Bošnjaci čine veliku većinu na području doline rijeke Bosne i zapadne Bosanske krajine, a također čine značajan dio stanovništva Hercegovine. Trenutno se smatra da Bošnjaci čine između 50% i 55% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. No, bez popisa nemoguće je znati zasigurno.

Nacionalna svijest je se isto proširila među Bošnjake u susjednim državama. Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori (Naročito na području Sandžaka). Grad Novi Pazar ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.

Još 40.000 Bošnjaka se nalazi u Hrvatskoj, a 32.500 živi u Sloveniji. Međutim, neki od njih su se izjasnili kao "Muslimani" ili "Bosanci" na zadnjim popisima. U Makedoniji, smatra se da danas živi 17.000 Bošnjaka.

Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama, Švedskoj, Austriji, Njemačkoj, Australiji, Kanadi i Turskoj.

Područja u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu gdje Bošnjaci čine većinu:


Etnička mapa BiH 1991. godine:
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:41 pm

Religija

Bošnjaci su većinom i običajno muslimani. Oni su uglavnom hanefijski Suniti. Međutim, zbog suvremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i ateista, agnostika, i deista Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva). Ima i jedan jako mali dio Bošnjaka pravoslavaca i Bošnjaka katolika zbog širenja tih vjera u Bosni u srednjem vijeku i kasnije.

Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom Osmanlija u 15. vijeku. Širenje Islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput džamija i tekija.

Bošnjaci kao i Albanci su prihvatali Islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i kršćanstva na teritoriji Bosanskog sandžaka u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i Bosanska crkva su se natjecali za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro pučko kršćanstvo za pučki Islam.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:41 pm

Simboli

Tradicionalne bošnjačke boje su zelena, bijela, žuta i plava. Najpoznatiji bošnjački simboli su polumjesec i ljiljan (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.

Prvi bošnjački simboli potječu iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer bošnjačke zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana.



Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su polumjesec i zvijezda na zelenoj podlozi. Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta Husein Kapetana Gradaščevića za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli.



Zastava Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. godine, kao i zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine, su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana.

Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb Bošnjaka Sandžaka.



Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi. Također na nišanima bosanskih šehida, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.

Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:44 pm

Historijske ličnosti


Ban Borić

je prvi poznati vladar samostalne Bosanske države. Ratovao je sa Bizantom, kako bi sačuvao teritoriju Bosne. Protjeran je iz Bosne 1164. godine, kada vlast preuzima Bizant.

Kulin ban

je bio bosanski ban, koji je vladao Bosnom od 1180. godine do 1204. godine. Sa izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv Bizantije vodio 1183, Bosna je njegovu vladavinu provela u miru.

Stjepan II Kotromanić

stric Tvrtka I Kotromanića, prvog kralja srednjevjekovne Bosanske države, je jedan od najznačajnijih banova u bosanskoj historiji. Za njegove vladavine Bosna je doživjela, do tada, najveću teritorijalnu ekspanziju. Stjepan II Kotromanić je bio pokopan u franjevačkom samostanu u Milama, kod Visokog 1353. godine

Tvrtko I Kotromanić

bosanski ban od 1353. do 1377, a zatim i prvi bosanski kralj. U vrijeme Tvrtkove vladavine primjetna je politička stabilnost, značajan kulturni i duhovni napredak, što sve zajedno Bosnu čini najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka imenuje najvećim vladarem u historiji srednjovjekovne Bosne.

Gazi Husrev-beg (1480.-1541.)

bošnjački beg u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 16. stoljeća. Bio je sposoban vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom osmanske Bosne. Rođen je u Serezu u Grčkoj. Osim vojnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je imao ogroman uticaj na razvoj Bosne, naročito grada Sarajeva. Obnovio je Carevu džamiju i izgradio čuvenu Gazi Husrev-begovu džamiju, biblioteku, medresu, sahat-kulu, bolnicu i mnoge druge poznate zgrade.

Hasan Kafija Pruščak

Hasan Kafija Pruščak je bio jedan od najplodonosnijih bošnjačkih školnika i jedan od najvećih bošnjačkih mislilaca. Rođen je 1544. godine u Pruscu, nedaleko od Donjeg Vakufa. Studirao je u Instanbulu punih 9 godina, a 1583 je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Dr. Amir Ljubović navodi da je Hasan Kafija Pruščak "napisao, koliko je za sada poznato, sedamnaest djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, a predmet njegovog posebnog interesovanja su bili politika, filologija, pravo, spekulativna teologiija i logika."

Husein-kapetan Gradaščević (1802. - 17. august, 1834.)


bijaše bošnjački general koji se je borio za bosansku autonomiju u Osmanlijskom carstvu. Također je poznat kao "Zmaj od Bosne". Legenda u svoja doba, Gradaščević je danas bošnjački narodni junak i jedan od najuglednijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine.

Smail-aga Cengic


je bio ajan, muteselim i general turske vojske. Rodjen je 1788. (1780.) godine u selu Jelasica, udaljenom 35 km od Kalinovika. Kao mlad se istakao junastvom i borbama od 1809-1810. godine, protiv srpskih ustanika. Kao mlad general, na poziv sultana, ugusio je ustanke u Srbiji i egiptu. Za ove zasluge proglasen je carskim zlatnim binjizzem i imenovan kapidzibasom. Smail-aga Cengic bio deceniju na celu Kljucke kapetanije.

Derviš-paša Dedaga Čengić

sin Smail-age Čengića, otomanski zborni zapovijednik, rođen je u Lipniku (Gacko u Kuli Fazlagića ) oko 1823. godine, umro 1874. godine Konjicu na putu iz Gacka za Sarajevo. Naslijedio je svoga oca poslije pogibije kao vojnik od 18. godina. Vodio je vojsku na Drobnjake i Pivu da osveti oca Smail-agu Čengića. U boju na Tušinama porazio je Crnogorce, a u boju sa Dragom Kovačevićem, najvećim crnogorskim junakom, izvojevao je pobjedu. Živio je u Sarajevu, gdje je izgradio vilu, pa se taj dio naselja Sarajeva zove Čengić Vila .

Izet Nanić (4. oktobar 1965 - 4. august 1995)
je bosnskohercegovački vojnik i šehid poznat je kao komadant 505. bužimske brigade V korpusa Armije RBiH. 4 godine se borio za slobodu Republike Bosne i Hercegovine i njenih građana. Proglasen za narodnog heroja odbrambenog rata.

Alija Izetbegović

rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu je nedvosmisleno jedan od najvećih državnika i mislilaca modernog bosansko- hercegovačkog doba, prvenstveno simbolizira borbu Bosne i Hercegovine za njenu opstojnost, afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta, borbu za demokratiju, ljudska prava, i slobodu svakog čovjeka. Prvi predsjednik nezavisne RBiH.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:45 pm

Povelja Bana Kulina



Povelja Bosanskoga Bana Kulina je napisana 29.avgusta 1189. godine na starobosanskom jeziku i Bosanskim pismom Bosancicom.Ovaj dokument je ne samo najstariji ,dosad pronadjeni, Bosanski drzavni dokument,nego je Povelja Bosanskoga Bana Kulina i najstariji drzavni dokument,od svih juznoslovenskih drzava!!

Ban Kulin,u glavnom dijelu te Povelje,kaze:

....Ja,Ban Bosanski Kulin,obecavam Tebi kneze Krvasu i svim gradjanima Dubrovcanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.

I pravicu drzati sa Vama i pravo povjerenje,dokle budem ziv.

Svi Dubrovcani koji hode kuda ja vladam,trgujuci,gdje god se zele kretati,gdje god koji hoce,s` pravim povjerenjem i pravim srcem,bez ikakve zlobe,a sta mi ko da svojom voljom kao poklon.

Nece im biti od mojih casnika sile,i dokle u mene budu,davati cu im pomoc kao i sebi,koliko se moze,bez ikakve zle primisli.Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evandjelje.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:46 pm

Ko smo mi Bošnjaci?


U Bošnjačkom institutu u Sarajevu danas je promovirana knjiga akademika Muhameda Filipovića "Ko smo mi Bošnjaci", u kojoj autor tematizira etnogenezu Bošnjaka...


Autor u svom originalnom socio-historijskom eseju tematizira etnogenezu Bošnjaka i "ukazuje na razloge zbog kojih je to pitanje bilo i ostalo tako složeno i teško".

Prema ocjeni promotora, profesora Nijaza Durakovića i Enesa Karića, i recenzenata ove knjige, Filipovićevo novo djelo je jedinstveno u bh. nauci i ukupnoj literaturi ovog podneblja, jer se bavi pitanjem kojeg su historičari "uglavnom mimoilazili u naučnim istraživanjima".

Filipović je veoma precizno izložio osnove prvobitnog historijskog i kulturnog identiteta naroda koji se nazivao Bošnjani, historijske okolnosti njegovog raslojavanja i izrastanja iz njega modernih nacionalnih identiteta na zajedničkoj etničkoj i historijskoj, ali različitoj religijskoj i političkoj osnovi.

On ukazuje na prvobitno narodno jedinstvo u uslovima postojanja države Bosne i njene osobene kulturno-historijske, duhovne i političke strukture i načina postojanja.

U knizi će čitalac naći sve bitno u pogledu rasprave oko muslimana ili Bošnjaka, koje Filipović naziva Bošnjaci muslimanske vjere.

On time ostavlja prostor da je bošnjački identitet otvorena istorijska mogućnost za sve one građane BiH, koji Bosnu smatraju izvorom i osnovom svog historijskog identiteta, kaže se u recenziji.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Sat May 31, 2008 11:50 pm

Definicija Bosnjaka

Bosnjaci

Bosniaks (domace: Bosnjaci) su Juzni Slaveni porijeklom od onih koji su presli u Islam tokom Otomanskog perioda (15ti-19ti vijek).

Bosnjaci su imenovani po Bosni, najzapadnijem dijelu Balkanskog regiona kojeg su Turci drzali. Vazno je napomenuti da nisu svi Muslimani sa Balkana, Bosnjaci; postoje I druge grupe Slavenskih Muslimana(kao sto je narod koji se jos uvijek deklarise nacionalno kao Muslimani" ili kao Pomaks) ili kao sto su ne-Slavenski Muslimani Albanci, Turci, i Romi i Sinti.

Bosnjaci smatraju Bosnu i Herzegovinu njihovom maticnom drzavom, i posebno su povezani sa historijskim regionima Bosanske Krajine, Bosna podesno, Hercegovina, i Sandzak.

Broj Bosnjaka danas u BiH i svijetu:


Bosna i Hercegovina - 1.900.000.

Srbija - 136.000 - 350.000.

Crna Gora - 65.000 - 100.000.

Hrvatska - 50.000 - 80.000.

Slovenija - ( oko ) 50.000.

Makedonija - 20.000 - 30.000.

SAD - 300.000 - 500.000.

Svedska - 80.000 - 120.000.

Njemacka - ( oko ) 250.000.

Austrija ( oko ili preko ) 100.000.

Turska ( bosnjackih potomaka ) 4.500.000 - 9.500.000.

Smjesno je i cudno da u Srbiji ima samo 136.000 Bosnjaka, a ako uzmemo u obzir da je samo Kosovo prije 99. god., imalo oko 120.000 Bosnjaka. Po tim srpskim statistikama, dobili bi, da Bosnjaka ima oko 20.000 samo u Srbiji ( Beogradu ), Sandzaku, te u drugim krajevima ove zemlje. Naime, realna cifra se krece da muslimana ima izmedju 150.000 i 250.000 samo u Beogradu. Novi Pazar sada pripada Srbiji, stoga i Novi Pazar ima oko 100.000 stanovnika, te ostale opcine Sandzaka koje pripadaju Srbiji. Realna cifra Bosnjaka u Srbiji ( kako mi je poznato ) nije ispod 400.000-500.000.

Prije nekoliko godina, kada je zemljotres potresao istocnu Tursku u kojoj je odnijelo oko 18.000 zivota, Bosnjaci su cinili oko polovinu zrtava. To pokazuje koliko Bosnjaka zaista ima u Turskoj.
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Historija Bošnjaka   Today at 12:23 am

Na vrh Go down
 
Historija Bošnjaka
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Bosnjacki forum :: Istorija i sve vezano za istoriju-
Idi na: