Bosnjacki forum

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
 
HomePortalRegistracijaLogin

Share | 
 

 GENOCID NAD MUSLIMANIMA SPANIJE

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: GENOCID NAD MUSLIMANIMA SPANIJE   Thu May 29, 2008 10:36 pm

Kako su muslimani Španije čuvali islam

Malo se zna o patnjama, stradanjima i protjerivanjima muslimana nakon pada Španije u kršćanske ruke, dok puno više ima znanja o ljepotama španskih gradova, vrlinama naroda, biografijama halifa,...
Ženama Moriska se zabranjuje pokrivanje. Moraju otkriti lica, te stavljati šešire pri izlascima. Sve svečanosti se moraju održavati prema crkvenim odredbama i kršćanskom običaju. Nikom od Moriska se ne dozvoljava da govori, piše ili čita na arapskom jeziku.
Svi muslimani koji su ostali u Španiji poslije pada Granade, (02. 01. 1492. godine), bili su nazvani Morisci. Taj se naziv prvobitno davao Špancima koji su prešli na Islam. Tako su mnogi Morisci bili španskog porijekla, zbog čega je osnovana inkvizicija, čiji je glavni zadatak bio "podsjećanje" (mučenje) Moriska na njihovo kršćansko porijeklo.
Službenici inkvizicije su nasilno pokrštavali muslimane, mučeći ih na razne brutalne načine, koje je teško preživjeti. Pokušavali se odvraćati ih od Islama i spaljivanjem islamskih knjiga. Granada je bila poprište paljenja arapskih rukopisa. Ispovijedanje Islama u javnosti značilo je smrt, tako da su Morisci u javnosti počeli ispovijedati kršćanstvo, ali su u tajnosti obavljali islamske dužnosti. Tako npr. poslije kršćanskog vjenčanja, tajno su se vjenčavali po Šerijatu. Mnogi su u javnosti nosili kršćanska imena, a u privatnom životu muslimanska.
Ostali potajno muslimani

Pokršteni muslimani su pored svih progona i nasilja, koji su nad njima provodile kršćanske vlasti Španije, ipak ostali potajno muslimani. Mučenja se nastavljaju. Na silu ih odvode u ckrvu. U slučaju da ne prisustvuju misi, ili ako se na bilo koji način posumnja u njihovo kršćanstvo, bili bi izloženi raznoraznim mučenjima od strane inkvizicije. Ovo se dešavalo često i bez mjere. Bez obzira na to, trudili su se da sprovode Islam onoliko koliko su mogli. Namaz su obavljali u svojim zaključanim kućama. Petkom bi se kupali i posebno uređivali, oblačeći najljepšu odjeću koju su imali. Sustezali su se od pijenja alkohola i jedenja svinjskog mesa. Sunetili bi svoju djecu, nadijevajući im muslimanska imena. Postili su mjesec ramazan u toku kojeg su davali sadekatul-fitr. Za Isaa, a.s., su govorili da je Allahov poslanik. Tajnost im je pomogala da opstanu, kako bi ispovijedali Islam.
Španska vlast je uvidjela važnost arapskog jezika u jedinstvu Moriska i njihovom okupljanju i duhovnom jačanju. Zbog toga je za vrijeme vladavine kralja Karla donesen zakon 1526. godine, kojim se zabranjuje Moriscima upotreba arapskog jezika, muslimanske odjeće, upotreba hamama, te održavanja skupova i svečanosti na islamski način. Ovaj zakon nije odmah primijenjen na područjima gdje su Morisci živjeli u većini. Doneseno je više dekreta sa sličnim sadržajima koji su se odnosili na Moriske, a koji nisu bili tako žestoki kao što je bio dekret donesen 1566. godine.

Barbarski dekret

Poslije smrti kralja Karla 1555. godine na vlast dolazi njegov sin Filip II. Situacija postaje još teža po muslimane. Od preostalih muslimana traži da zauvijek napuste svoju vjeru, svoj jezik, institucije, način života. Čak je naredio rušenje svih španskih kupatila koja su ostatak "bezvjerja". Muslimani su znali da je Filip II bio vrlo ekstreman i fanatičan, u što su se i uvjerili pročitavši barbarski dekret iz 1566. godine. Skraćena verzija ovog barbarskog dekreta glasi: "Daje se Moriscima rok od tri godine da nauče kastilijanski jezik, što znači da se nikome od njih ne dozvoljava da govori, piše, čita ili saobraća na arapskom jeziku. Svaki ugovor ili poslovanje na arapskom jeziku smatraće se nevažećim. Ne priznaje se ni u sudstvu. Sve arapske knjige, bez obzira na struku, moraju se predati vlastima na uvid i cenzuru. Dozvoljene od njih biće vraćene vlasnicima na korištenje u roku pomenute tri godine. Ovo važi i za muslimansku nošnju od koje se ne smije praviti nova. Krojiće se samo odgovarajuća hrišćanska nošnja. Ženama Moriska se zabranjuje pokrivanje. Moraju otkriti lica, te stavljati šešire pri izlascima. Sve svečanosti se moraju održavati prema crkvenim odredbama i krišćanskom običaju. Kuće im moraju biti otvorene u vrijeme bilo koje svetkovine ili u danima skupova i praznika, kako bi svećenik i vlasti mogli vidjeti šta se unutra dešava od eventualnih zabranjenih ponašanja i prizora... Ženama se zabranjuje upotreba kne....".
Ispisani zakon je okačen po trgovima i glavnim gradskim kapijama. Ovo je primoralo vođe muslimana da odluče kako da se postave prema novoj nevolji koja ih je snašla. Pokušali su na lijep način obesnažiti zakon ili bar olakšati njegove naredbe. Uputili su kralju žalbu. Međutim, on je bio odlučan u primjeni dekreta, tako da je dekret postao izvršan. Očaj Moriska deseže najviši stepen. Podižu ustanak, za koji historičari kažu da je ugušen u bujici krvi. Otpor je sigurno pružan do njihovog potpunog protjerivanja sa tla Španije.
Pisanje prijevoda i komentara Kur'ana na alhamijado jeziku
Morisci su shvatali nužnost posjedovanja Kur'ana, vjerskih knjiga iz raznih islamskih oblasti, međutim, skoro sve vjerske knjige su im oduzete, a zabranjeno im je pisati na arapskom jeziku. Privremeni izlaz nalaze u kastilijanskom jeziku, koji su vremenom naučili, da bi došli do ideje da izume novi jezik. Tako je nastao alhamijado jezik, izveden iz kastilijanskog jezika, u koji su ubacili neke arapske riječi i razne riječi iz drugih dijalekata.
Alhamijado jezik su pisali arapskim pismom. On znači jezik nearapa. Otkrivanje novog jezika značilo je za Moriske dalje očuvanje Islama. Počeli su pisati prijevode i komentare Kur'ana na alhamijado jeziku, zatim siru posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., te predaje o drugim poslanicima, pravne knjige, hadise. Zbirka ovakvih rukopisa pronađena je ispod poda jedne stare kuće u Argonu, gdje je očigledno bila sakrivena od službenika inkvizicije. Zbirku su pronašli španski naučnici početkom XIX vijeka. Morisci su, također, ostavili književno naslijeđe i u prozi i stihu na alhamijado jeziku. Velike zbirke ovih tekstova nalaze se u Nacionalnoj biblioteci u Madridu i biblioteci Akademije historije.

Završna faza inkvizicije

Uslijedila su mnogobrojna naređenja protjerivanja Moriska. Posljednje naređenje protjerivanja potpisao je Filip II, 1609. godine, poslije čega je nastalo masovno protjerivanje svih muslimana sa španskog tla. Znači, iste te godine, muslimani su konačno slomljeni - iskrcavali su se na obale Afrike ili su lađama otplovili u druge udaljene islamske zemlje.
Procjenjuje se da je između pada Granade i prve decenije XVII vijeka protjerano ili pogubljeno oko tri miliona muslimana, a broj je sigurno i veći.
Neki od kasnijih španskih učenjaka, osvrtali su se na genocid nad muslimanima Španije. Tako španski učenjak Don Broveno u svojoj knjizi "Španski Morisci i njihovo protjerivanje" za nestanak Moriska i njihove književnosti kaže sljedeće: "Španska politika nije se zadovoljila protjerivanje Moriska, nakon čega su usahnula naša polja i osiromašile radionice i kase... Protjerivanjem Moriska skrila se lijepa književnost, narodna poezija, divna mašta i izvor Božije objave, koju su predstavljali. Njihovim nestankom iz naše poezije izblijedio je kolorit, umjetnost, život, nadahnuće i borbenost koja je bila svojstvena njima. Na mjesto toga, spustila se tama na naš književni horizont u periodu od XVII i XVIII vijeka.” Lane Poole kaže: "... su protjerani; za kratko vrijeme hrišćanska Španija je "zasjala"... Zatim je došlo do pomračenja, i u toj tami, od tog vremena, Španija stalno gmiže.”
Molim Allaha, s.v.t., da uzmemo pouku iz stradanja naše braće i sestara u nekadašnjoj Španiji, a znamo da se nastavljaju i dan-danas genocidi nad nevinim muslimanskim narodom u mnogim zemljama.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: GENOCID NAD MUSLIMANIMA SPANIJE   Thu May 29, 2008 10:37 pm

MUSLIMANI U EVROPI


Pred iskrcavanje muslimanske vojske iz Sjeverne Afrike na celu s vojskovodjom Tarikom ibni Zijadom u Spanjolskoj je bjesnio gradjanski rat. Protiv kralja Filipa ustanak je digao kordovski vodja.Nakon sto du ga ziva uhvatili kralj je naredio da ga oslijepe. Da bi osvetio oca vojvodin sin Roderik digne se protiv kralja i porazi ga. Filip poginu, a sinovi mu pobjegnu u muslimansku Sjevernu Afriku i od Musa_a ibni Nusajra uz azil zatraze i intervenciju u njihovoj domovini. Nakon toga je Tarik ibni Zijad s 12.000 konjanika presao u Spanjolsku 711. godine. Slijedece mu se godine pridruzio i namjesnik Musa ibni Nusajr. Roderikova je voska bila porazena i dala se u bjektvo. Roderik se, bjezuci, utopio u nekoj rijeci.
712 godine Musa je sa svojom vojskom osvojio prijestonicu Toledo. Za relativno kratko vrijeme i Spanjolska i susjedni Portugal postali su muslimanski. Tjesnac izmedju Afrike i Evrope svojim nazivom vjecno podsjeca na Tarika jer je nazvan "Dzebelu Tarik" (Tarikovo brdo) sto je u Evropi iskrivljeno u "Gibraltar". Nakon sto se iskrcao ladjama,Tarik je naredio da ih spale, a vojnicima je u govoru koji im je odrzao, rekao uz ostalo i ovo: "Neprijatelj je pred vama,a more za vama pa odaberite!"

U prvim decenijama Spanjolskom i Portugalom (arapski Endelus, od Andaluzija, spanjolska pokrajina) upravljali su namjesnici. Nakon sto je doslo do smjene na vrhu i dolaska Abbasija na vlast, nisu ih u Spanjolskoj bas voljeli. Vise su bili naklonjeni Emevijama. Jedan od njih, Abdurrahman sin Muavijin, a unuk Hisamov (kasnije Abdurrahman I) postaje 756. godine vladar Endelusa i tako je na ovom podrucju nastala nova emevijska dinastija. U XI stoljecu na mjesto jedinstvene nastalo je vise malih drzavica s lokalnim vladarima.

Najdulje je vladao i najslavniji je bio medju zapadnim Emevijama Abdurrahman III(912-961), koji se od 929 proglasio halifom. Prijestolnica je bila Kordoba, u kojoj je,uz druge skole, osnovao i cuveno sveuciliste. 25 godina gradio je dvorac Ez-Zehra, cija je kubeta nosilo 4300 stubova. Kordoba je imala pola milijona stanovnika, oko 700 dzamija i oko 300 hammama. Abdurrahmanov sin Hakem II osnovao je dvorsku biblioteku sa 600.000 svezaka raznih djela.

Uslijed nesloge, razjedinjenosti i cijepanja drzave u male emrate, nestajalo je jedno po jedno od tih drzavica, dok najzad, posljednja od njih Granada, nije pala u ruke neprijatelja 1492 godine. Ta je godina i kraj muslimanske uprave u Spanjolskoj. Portugal je definitivno napusten jos polovinom XIII stoljeca.

Skolovanje u muslimanskoj Spanjolskoj bilo je veoma rasireno. Postojali su svi stupnjevi skola. Osim u Kordobi sveucilista su postojala jos i u Sevilji, Malagi i Granadi. Kotdoba,Sevilja, Granada i drugi veci gradovi bili su gradovi pjesnika. Abdurrahman I bio je pjesnik, a bilo je i drugih vladara koji su se bavili poezijom.

Muslimanska je Spanjolska dala znamenite botanicare,lijecnike,filozofe,astronome,matematicare,povjesnicare,geografe i arhitekte. U poljoprivredi muslimani su uveli navodnjavanje i neke nove kulture: limun,pamuk,secernu trsku,rizu i dr.
Glavna zanatska radinost bila je tekstilna.
Samo u Kordobi je bilo 13.000 tkaca. Jedna od tekstilnih grana bila je cilimarstvo.Vazna privredna grana bila je i proizvodnja papira.
Iz Spanjolske ta je vjestina prenesena u Italiju a onda u Francusku.

Papir spada medju najvece doprinose islama u Evropi. "Bez papira, stampa pokretnog tipa, koja je pronadjena oko sredine petnaestog stoljeca u Njemackoj, ne bi bila uspjesna, a bez papira i stampe narodno posvjecivanje u Evropi, na onom stepenu do kojeg se razvilo, ne bi takodje bilo moguce" ( Filip Hiti: Istorija Arapa, str. 510).

Cvjetala je i proizvodnja svile,rafiniranje secera,proizvodnja koze i raznih metalnih proizvoda. Otvarani su rudnici zlata, srebra i drugih metala. Vrsena je obimna trgovinska razmjena.Spanjolski su brodovi plovili Sredozemljem. Glavna su trzista bila Egipat i druge zemlje Sjeverne Afrike, te Carigrad, odakle su Bizantici spanjolsku robu dalje plasirali po Srednjoj Aziji i Indiji.

Od 827. pa do 1052.godine muslimani su upravljali i Sicilijom, za koju se opcenito smatra da odmah dolazi iza Spanjolske u prenosenju islamske kulture u Evropu. Potkraj X stoljeca u Palermu, gradu Sicilije, bilo je 300 dzamija. I neki djelovi Italije bili su pod muslimanskom vlascu, pa je ugrozavan i Rim .
866-867.godine opsijedan je i Dubrovnik, ali ga muslimani nisu mogli zauzeti.
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: GENOCID NAD MUSLIMANIMA SPANIJE   Thu May 29, 2008 10:39 pm

Velika imena muslimanske Španije

Od Tarika ibn-Zijada, Musaa ibn-Nusajra do Ibn-Malika el-Hulanija

Musa je molio Allaha Uzvišenog da mu podari smrt u boju, jer je proveo 40 godina u džihadu, ili da umre u gradu Allahova Poslanika, Muhammeda, s. a. v. s. Iz Mekke je sa halifom otišao do Medine, u kojoj se razbolio i - umro! To je kraj ovog velikog vojskovođe i mudžahida. Historija nam ne spominje kako je završio Tarik. Njih dvojica imaju najveće zasluge za osvajanje Endelusa. Time ističe period osvajanja i nastupa period namjesnika Muslimani su u Španiji realizirali veoma važno pravilo naše vjere: Nema prisile u vjeru! Zahvaljujući tom univerzalnom kur'anskom pravilu, muslimani su poštovali ljudska prava stanovnika Španije i dozvolili da ostanu u svojoj vjeri. Spomenuli smo da se čitav niz gradova odmetnuo u pozadini Tarika ibn-Zijada dok je on pokušavao zauzeti područja oko glavnog grada Toleda. Nakon što je ponovo zauzeo te gradove na jugu, Musa ibn-Nusajr, koji je krenuo u pomoć Tariku, uputio se prema gradu Kormoni, gdje su se okupili Goti i opkolio ga. Uvidio je da je teško osvojiti taj grad, pa je napravio strateški potez. Poslao je grupu vojnika Džulijana iz Septe koje su, kao, potjerali muslimani, i oni su zatražili utočište u tvrđavi. Vidjevši da su to njihovi ljudi, Goti su im otvorili kapiju, a oni su iza sebe ostavili otvorena vrata. Kroz njih su ušli muslimani koji su, tako, osvojili ovaj grad.

Neuspjela varka s pokretnim tornjem

Musa ibn-Nusajr je iskoristio petokolonaše, jer je rat varka sam po sebi, kako je rekao Poslanik, s. a. v. s. Sevilja, glavni grad juga Španije, koju je prije osvojio Tarik ibn-Zijad, pobunila se ponovo protiv islamske vlasti. Musa ibn-Nusajr se uputio prema njoj, opkolio je i držao u opsadi mjesecima i na kraju je uspio savladati. Branioci su pobjegli u grad Badž. Mnogo Gota se sakupilo i u mjestu Marida, sjeverom od Kordobe, na putu do Toleda. Time su presjekli put između Musaa ibn-Nusajra i Tarika ibn-Zijada. Odmetnuo se i grad Elfent. Musa ibn-Nusajr se uputio prema njima. Zatekao je stanovnike Elfenta utvrđene iza visokoh gradskih bedema. Musa ibn-Nusajr je ponovo poduzeo taktički poduhvat. Naredio je da se napravi oklopno vozilo. Napravljeno od drveta i obloženo nakvašenim kožama, izgledalo je kao toranj… Nije se moglo zapaliti, a strijele nisu mogle prodrijeti unutra. Iza "tornja" je sakrio vojnike, koji su ga gurali ispred sebe. Tako su stigli do jedne od gradskih kula i počeli uništavati grede na kojima se nalazila ta kula. Ali, napali su ih Goti iz tvrđave i poubijali. Ta kula je po njima nazvana Šehidska kula. Musa je ipak uspio osvojiti i Elfent. Kad su to saznali oni koji su se sakupili u Maridi, zatražili su primirje. Ono je potpisano na Ramazanski bajram 94. g. po Hidžri. Sevilja se pobunila i po treći put. Zato je Musa ibn-Nusajr, na čelu manje skupine, u Sevilju poslao svoga sina Abdulaziza. Razbivši seviljske snage i snage koje su se okupile u blizini mjesta Leble, Abdulaziz je uspio opet osvojiti Sevilju. Nakon toga je ostao u Sevilji i njome lično vladao.

Vjera ispred dunjalučkog interesa

Nakon toga se Musa ibn-Nusajr uputio prema Talberi, provinciji zapadno od Toleda. Za to je čuo Tarik ibn-Zijad, r. a., koji se, također, nalazio na tom području, pa se i on uputio prema Talberi. U mjesecu zu-l-ka'detu 94. g. po Hidžri, dvojica vojskovođa su se, nakon dvije godine, sastali u provinciji Talberi. Zajedno su krenuli i ušli u Toledo u mjesecu zu-l-hidždžetu 94. godine.Islam se počeo širiti na jugu, posredstvom daija koji su poslani u osvojena mjesta da upoznaju ljude sa islamom. To je i bio cilj, a ne plijen i dunjaluk. Bilo je još previranja, ustanaka i pobuna, sve do kraja 94. g. po Hidžri, kad su muslimani uspjeli ustabiliti i učvrstiti vlast na tom području.
Nakon što je ušao u Španiju i stigao do Toleda, Musa je poslao vijesti halifi u Šam. Zbog nastupanja zime i otežanog ratovanja, naredio je vojsci da se odmori i sakupi snagu za nove pohode. Tada se počeo kovati islamski novac. Bilo je to na početku 95. godine. Gajtaševa djeca su izgubili nadu da će muslimani napustiti njihovu zemlju. Tražili su od Musaa ispunjenje ugovora koji su sklopili sa njim prije nego što su muslmani ušli u Septu i Španiju - poljoprivredne posjede njihovog oca. To je ispoštovano i pored toga što je bilo više od 1.000 ogromnih poljoprivrednih dobara. Kad se pročulo takvo ophođenje, mnogi su prihvatili islam. Uglavnom, islam se polahko učvršćavao u Španiji. Daije su pozivali ljude u islam i ljudi su ga prihvatali u skupinama.

Džamije u osvojenim gradovima
Kad je završila zima, Tarik i Musa su krenuli u daljnje osvajanje Španije. U sjevernoj Španiji su tada bila tri važna grada: Saragosa, na sjeveroistoku, a to je bio i glavni grad sjeveroistočne pokrajine, Levr, na sjeverozapadu, kao glavni grad istoimene pokrajine, i Luk, na krajnjem sjeverozapadu, glavni grad pokrajine Džilikije. I na sjeveroistoku je, ispred Pirineja, bilo gradova. Islamska vojska se uputila prema Serkasti (Saragozi). U prethodnici je išao Tarik ibn-Zijad, a većina vojske je išla sa glavnokomandujućim Musaom ibn-Nusajrom. Tarik je zatekao nespremnu Saragozu i, dok je stigao Musa sa glavninom vojske, on je već bio osvojio glavni grad sjeveroistočne pokrajine Saragosu, što je bila pomoć od Allaha Uzvišenog. Zaveli su red u gradu i u njemu izgradili džamiju. Uvijek je vođeno računa o izgradnji džamija, jer džamija nije samo služila za klanjanje namaza, već i kao centar da've i rješavanja svih pitanja koja su se ticala muslimana. U džamijama su se ljudi obrazovali, okupljali i upoznavali liječili bolesni, u njima su bili upravitelji itd. Musa se uputio u osvajanje Veška, Larida, Taragona, Barselone i u tome uspio bez većih problema. Time se muslimanska vlast učvrstila i u sjeveroistočnoj pokrajini. Preostao je sjeverozapad Španije i Musa je odlučio poslati Tarika sa manjim četama. On je odabrao krupniji cilj - iako je imao 74 godine, želio je osvojiti Francusku, Italiju, Balkan i sa zapada doći do Konstantinopolja. Sa njim je tada bilo manje od 30.000 vojnika. Sa vojskom je prešao Pirineje i ušao u južnu Francusku. Počeo je osvajati grad za gradom. Osvojio je: Karkashonu, Ardonu, Verdion, Laflmezan i ovladavao jugom Francuske. Od istaknutih tabiina, sa njim je bio Habban ibn ebi-Džibille. Vidjevši ovako brzo napredovanje, Habban je rekao Musu: "Sjećaš li se šta si rekao za Ukbea ibn-Nafi'u? Rekao si: 'Allah mu se smilovao, duboko je prodro, a nikog nije bio da ga štiti otpozadi. Zar sa sobom nije imao mudrog savjetnika?' Ja sam danas tvoj mudri savjetnik. Gdje ćeš sa ovom vojskom, a niko im poleđinu ne štiti? Ako se pobuni protiv tebe Španija, ti si opkoljen i sa sjevera i sa juga". Musa se nasmijao i odgovorio: "Allah te nagradio". Poslije ovog savjeta, vratio se. Na povratku su zastali u Karkashoni, u kojoj je preselio na Ahiret Habban ibn ebi-Džibille, r. a.

Otišao je više nego što je smio
Musa se u Španiju vratio preko Pirineja i nastavio operacije da zauzme ostatak Španije. Osvojen je Leon i Džilikija, sa glavnim gradom Lugom. Osvojio je Išterku, kad je došao pismonoša od halife Velida ibn-Abdulmelika iz Šama, a zvao se Mugis er-Rumi. Uhvatio je Musaa za rukav i rekao mu: "Poručio je halifa da ti kažem da si prodro duboko, više nego što si smio. Zauzeo si mnogo prostora, a niko te ne štiti sa leđa. Zato se vrati. Idi do halife u Šam jer se on želi sresti s tobom". Musa je bio u punom jeku osvajanja, a dolazi mu naredba da sve to ostavi i da se povuče. Počeo je ubjeđivati Mugisa: "Upravo smo osvojili Išterku, a pred nama je glavni grad Leon. Pusti nas da okončamo ova osvajanja, zatim ću otići halifi", i ubijedio Mugisa. Musa je osvojio i tu pokrajinu, osim brda Plej, na kome su se okupili kršćanski Goti, pa je Musa zaobišao taj dio i uputio se prema Džilikiji. To je krajnja pokrajina na sjeverozapadu Španije, kod samog okeana. Kad su muslimani opsjedali glavni grad Lugo, stigao je drugi izaslanik halife Velida ibn-Abdulmelika, koji se zvao Ebu-Nasr. Rekao mu je: "Halifa ti naređuje da se odmah vatiš!" pokušao ga je ubijediti da dovrši osvajanja, ali nije uspio. Ostavio je Tarika, a on se uputio u Šam. Tarik je osvojio te pokrajine i time je - osim brda Plej - cijeli Endelus bio osvojen. Na to brdo je Tarik poslao odred vojske. Došlo je do bitke i u njoj su Goti bili potpuno poraženi. Preostalo je svega 30 ljudi. Oni su pobjegli navrh brda i muslimani su ih tu ostavili. Ova nepromišljenost će ih koštati... Početak osvajanja je bio u ramazanu 92. i to se proteglo do kraja 95. godine. Za tri godine su pokorene i osvojene Španija i Portugalija.
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: GENOCID NAD MUSLIMANIMA SPANIJE   Today at 9:46 am

Na vrh Go down
 
GENOCID NAD MUSLIMANIMA SPANIJE
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Bosnjacki forum :: Istorija i sve vezano za istoriju-
Idi na: