Bosnjacki forum

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
 
HomePortalRegistracijaLogin

Share | 
 

 NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Sat Jul 12, 2008 4:58 pm

Svako ko nauči Kur'an napamet, prve dvije godine počinje da zaboravlja naučeno. Ovaj period naziva se "period skupljanja". Nemoj da se žalostiš što ti odlazi naučeno, što ga zaboravljaš i mnogo griješiš tokom učenja. Uistinu je ovaj period težak i pun iskušenja. Svakako, šejtan ima udjela u svemu tome. Nastoji da te odvrati od učenja Allahove Knjige. Budi svjestan toga, odbaci od sebe šejtanske vesvese i nastavi u svome hifzu i ponavljanju moleći Uzvišenog Allaha za podršku i pomoć.

S dozvolom Uzvišenog Allaha spomenut ćemo ovom prilikom najbolju isprobanu metodu za hifz (učenja napamet) Kur'ana. Ova metoda odlikuje se nad drugim metodama jačinom hifza kao i kratkoćom vremena, tj. insan praktikujući ovu metodu završit će brzo Kur'an i njegov hifz Kur'ana bit će izuzetno čvrst. Ovaj način hifza Kur'ana objasnit ćemo na prvoj stranici sure El-Džumu'a. Mi ćemo navesti, da bi što bolje pojasnili, samo prijevod značenja umjesto arapskog teksta.

1. Učiš prvi ajet dvadeset puta....

"Ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji hvali Allaha, Vladara, Svetoga, Silnoga, Mudroga!" (Prijevod El-Džumu'a, 1.)

2. Učiš drugi ajet dvadeset puta. "On je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi," (Prijevod El-Džumu'a, 2.)

3. Učiš treći ajet dvadeset puta. "i drugima koji im se još nisu priključili – On je Silni i Mudri." (Prijevod El-Džumu'a, 3.)

4. Učiš četvrti ajet dvadeset puta. "To je Allahova milost koju On daje onome kome hoće – a u Allaha je milost velika." (Prijevod El-Džumu'a, 4.)

5. Zatim ova četiri ajeta, od prvog do četvrtog, učiš dvadeset puta.

6. Nakon toga učiš peti ajet dvadeset puta. "Oni kojima je naređeno da prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju, slični su magarcu koji knjige nosi. O kako su loši oni koji poriču Allahove ajete! – A Allah neće ukazati na pravi put narodu koji neće da vjeruje." (Prijevod El-Džumu'a, 5.)

7. Učiš šesti ajet dvadeset puta. "Reci: 'O Jevreji, ako tvrdite da ste vi od ljudi jedini Allahovi miljenici, onda smrt poželite, ako istinu govorite'." (Prijevod El-Džumu'a, 6.)

8. Učiš sedmi ajet dvadeset puta. "A zbog onoga što ruke njihove čine neće je nikad poželjeti, Allah dobro zna nevjernike." (Prijevod El-Džumu'a, 7.)

9. Učiš osmi ajet dvadeset puta. "Reci: 'Smrt od koje bježite zaista će vas stići. Zatim će te Onome koji poznaje i nevidljivi i vidljivi svijet vraćeni biti i On će vas o onome što ste radili obavijestiti'." (Prijevod El-Džumu'a, 8.)

10. Učiš ova četiri ajeta, od petog do osmog ajeta, dvadeset puta.

11. Zatim, svih osam ajeta,od prvog do osmog, učiš dvadeset puta. Na ovaj način uči svaku stranicu Kur'ana i ne prelazi dnevno više od jednog hizba (uglavnom oko dvije i po stranice), kako ti se ne bi nagomilalo naučeno i zbog nemogućnosti ponavljanja ostavio hifz Allahove Knjige. Šta da radim kada hoću da učim novu stranicu Kada hoćeš da učiš novu stranicu na spomenuti način, prouči staru stranicu, tj. prethodno naučenu dvadeset puta kako bi još jednom dobro utvrdio prethodnu stranicu.

Nakon toga pređi na hifz nove stranice i uči je na spomenuti način. Kako da spojim između hifza novih stranica i ponavljanja starih, ranije naučenih Nikako ne hifzaj Kur'an bez ponavljanja. Ukoliko bi naučio cijeli Kur'an, sve stranicu po stranicu, i htio da se vratiš na početak i ponoviš cijeli Kur'an vidio bi da si većinu naučenog zaboravio. Prelijepa metoda za spajanje između hifza novih stranica i ponavljanja starih jeste da podijeliš Kur'an na tri djela. Svaki dio, dakle, sadrži deset džuzeva. Ukoliko u jednom danu hifzaš, učiš napamet, jednu stranicu, obavezno ponavljaj četiri ranije naučene stranice.

Tako čini sve dok ne naučiš prvih deset džuzeva. Kada naučiš deset džuzeva, prestani s učenjem novih stranica cijeli jedan mjesec. Za to vrijeme svaki dan ponavljaj po osam stranica. Nakon mjesec dana takvog ponavljanja, pređi na učenje novih stranica. Svaki dan uči po jednu ili dvije stranice shodno svojim mogućnostima i obavezno ponavljaj osam stranica iz prvih deset džuzeva. Tako čini sve dok ne naučiš još deset novih džuzeva, dakle kada budeš znao dvadeset džuzeva Kur'ana.

Tada prestani s učenjem novih stranica puna dva mjeseca. Za to vrijeme od dva mjeseca, svaki dan ponavljaj po osam stranica naučenog. Kada prođe dva mjeseca ponavljanja, pređi na učenje preostalih deset džuzeva Kur'ana. Svaki dan uči stranicu ili dvije shodno svojim mogućnostima i obavezno ponavljaj osam stranica ranije naučenog. Kada naučiš i preostalih deset džuzeva, dakle kada završiš cijeli Kur'an, vrati se i ponavljaj samo prvih deset džuzeva cijeli mjesec dana. Svaki dan ponavljaj po pola džuza, tj. deset stranica. Kada prođe mjesec dana takvog ponavljanja, pređi na ponavljanje drugih deset džuzeva, tj. od desetog do dvadesetog džuza. Svaki dan ponavljaj po pola džuza od desetog do dvadesetog džuza i čitaj osam stranica od prvog do desetog džuza.

Tako čini mjesec dana a onda pređi na ponavljanje zadnjih deset džuzeva. Svaki dan ponavljaj po pola džuza od ovih zadnjih deset džuzeva Kur'ana i čitaj osam stranica iz prvih i osam stranica iz drugih deset džuzeva. Kada na ovaj način, postepeno, ponovim cijeli Kur'an kako da ga ponovo ponavljam cijelog Kada na ovaj način ponoviš cijeli Kur'an, vrati se i otpočni s novim ponavljanjem. Svaki dan ponavljaj po dva džuza. Gledaj da ta dva džuza ponoviš u danu tri puta, tako da za dvije sedmice ponoviš cijeli Kur'an. I s ovakvim načinom ponavljanja nastavi cijelu godinu.

Nakon godinu dana ponavljanja cijelog Kur'ana, tvoj dnevni hizb Kur'ana, tj. dio koji trebaš učiti dnevno jeste onakav kakav je bio kod Allahovog Poslanika. Poslanik bi dijelio Kur'an na sedam dijelova. Dakle, svakih sedam dana proučio bi Kur'an. Evs b. Huzejfe kaže: "Upitao sam ashabe Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Kako dijelite Kur'an?' Odgovorili su mi: 'Tri sure, pet sura, sedam sura, devet sura, jedanaest sura i dio s kraćim surama od sure Kaf sve do kraja'." (Ahmed)

- Znači, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,

- Prvi dan bi učio od sure El-Fatiha do kraja sure En-Nisa.

- Drugi dan: od sure El-Maida do kraja sure Et-Tevba.

- Treći dan: od sure Junus do kraja sure En-Neml.

- Četvrti dan: od sure El-Isra do kraja sure El-Furkan.

- Peti dan: od sure Eš-Šuara do kraja sure Jasin.

- Šesti dan: od sure Es-Saffat do kraja sure El-Hudžurat.

- I sedmi dan: od sure Kaf do kraja sure En-Nas. Ovakav način podjele Kur'ana kod Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, islamski učenjaci su sabrali u riječima (( فمي بشوق )). Svaki harf ovih dviju riječi početak je hizba Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u novom danu.

- Tako harf (( ف )) u riječi (( فمي )) oznaka je za suru El-Fatiha, tj. ukazuje da hizb Allahovog Poslanika u prvom danu otpočinje surom El-Fatiha.

- Harf (( م )) upućuje da početak hizba u drugom danu otpočinje surom El-Maida.

- Harf (( ي )) upućuje da hizb trećeg dana otpočinje surom Junus.

- Harf (( ب ))u drugoj riječi ((بشوق)) upućuje da hizb četvrtog dana otpočinje surom Benu Israil, tj. surom Isra'.

- Harf (( ش )) upućuje da hizb petog dana otpočinje surom Eš-Šuara. - Harf (( و )) upućuje da hizb šestog dana otpočinje surom Ves-Saffat.

- Harf (( ق )) upućuje da hizb sedmog dana otpočinje surom Kaf i završava surom En-Nas. Kako da razlikujem slične ajete u Kur'anu Najbolji način razlikovanja sličnih ajeta jeste da, ukoliko ti se javi sličnost između dva ajeta, otvoriš mushaf i dobro pogledaš u oba ajeta. Gledaj postoji li ikakva razlika između ta dva ajeta, dobro razmisli i na sebi svojstven način postavi mjerilo ili granicu pomoću koje ćeš razlikovati ta dva slična ajeta. Tokom ponavljanja Kur'ana stalno uočavaj tu razliku, podsjećaj se na nju, sve dok ne otkloniš od sebe razlog koji te zbunjuje i dovodi do zamjene sličnih ajeta. Pravila i ograničenja u hifzu

1. Tvoj hifz mora biti praćen od strane šejha koji će ispravljati tvoje učenje.

2. Svaki dan hifzaj dvije stranice, jednu poslije sabaha a drugu poslije ikindije ili akšama. Na ovaj način
naučit ćeš napamet cijeli Kur'an i dobro ga utvrditi za samo jednu godinu. Ukoliko bi povećao broj stranica tvoj hifz bi oslabio.

3. Učenje Kur'ana napamet biva od sure En-Nas do sure El-Bekara, jer je tako mnogo lakše, dok, kada naučiš cijeli Kur'an, ponavljat ćeš od sure El-Bekara do sure En-Nas.

4. Hifz Kur'ana biva iz jednog mushafa kako bi se hifz učvrstio i kako bi samo ponavljanje Kur'ana bilo olakšano, jer se na taj način lakše vratiti određenim ajetima, počecima i završecima stranica.

5. Svako ko nauči Kur'an napamet, prve dvije godine počinje da zaboravlja naučeno. Ovaj period naziva se "period skupljanja". Nemoj da se žalostiš što ti odlazi naučeno, što ga zaboravljaš i mnogo griješiš tokom učenja. Uistinu je ovaj period težak i pun iskušenja. Svakako, šejtan ima udjela u svemu tome. Nastoji da te odvrati od učenja Allahove Knjige. Budi svjestan toga, odbaci od sebe šejtanske vesvese i nastavi u svome hifzu i ponavljanju moleći Uzvišenog Allaha za podršku i pomoć. Na ovaj način, uz Allahovu dozvolu, samo za godinu dana naučit ćeš i dobro utvrditi cijeli Kur'an

Abdul-Muhsin el-Kasim IZVOR: ISLAMSKI ČASOPIS EL-ASR WWW.EL-ASR.COM


Okoristimo se insha'Allah

_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.


AAminAA: komentar modifikovan dana: Sat Jul 12, 2008 6:37 pm; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
eko87
stari dzematlija
stari dzematlija



KomentarNaslov komentara: Re: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Sat Jul 12, 2008 5:19 pm

Amina da te Allah nagradi svakim dobrom,vjeruj mi da ću pokušati.Ovaj tekst sam kopirao pa ću ga kasnije malo studioznije čitati.Metoda mi se dopada,pa makar i učio ''samo'' 50% tj. jednu str. na dan.
Ako još imaš kakvih tekstova o podsticanju na hifz,postavi ako ti nije zahmet.
Na vrh Go down
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Sat Jul 12, 2008 6:19 pm

Amin we ijjake brate, insha'Allah da se okoristimo. Pokushacu da pronadjem josh ako Allah da

_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.
Na vrh Go down
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Sat Jul 12, 2008 6:25 pm

Hifz – ucenje Kur’ana napamet (2)


Jedna od posebnosti Kur’ana casnog je da je to knjiga koja se može nauciti napamet. Taj proces se na arapskom jeziku naziva hifzu-l-Kur’an, a osoba koja je u cijelosti naucila Kur’an napamet naziva se hâfizu-l-Kur’an, što bi se moglo prevesti kao cuvar Kur’ana. Proces memorisanja Kur’ana kod nas se naziva hifz ili hafizluk, a osoba koja je naucila cijeli Kur’an napamet dobiva casnu titulu hafiza. U prošlom broju govorili smo o razlozima zbog kojih se Kur’an uci napamet kao i posebnim pocastima koje ocekuju hafize koji budu dosljedni propisima Kur’ana. U ovom nastavku donosimo konkretne savjete i uputstva o tome kako postati hafiz Kur’ana.


Allah Svevišnji u Kur’anu kaže da je On objavio Kur’an i da ce ga On (sa)cuvati. “Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista cemo Mi nad njim bdjeti.” (El-Hidžr, 9) Dakle, ocuvanje autenticnosti teksta Kur’ana u prerogativi je Onog koji je objavio Kur’an. Ovaj ajet sadrži Allahovo, dž.š., obecanje i odredbu da ce Kur’an biti sacuvan od od bilo kakve izmjene ili preinake. To obecanje je ispunjeno jer je svaka kur’anska rijec sacuvana i prenesena posebnom vrstom predanja koje se u islamskim izvorima naziva mutevatir predaja. To je predaja u cijem lancu prenosilaca (senedu) u svakoj generaciji ima toliki broj pouzdanih ljudi da je, znanstveno gledajuci, nemoguce posumnjati u autenticnost onoga što se prenosi.


Jedan od vrlo znacajnih faktora na putu ocuvanja kur’anskog teksta od bilo kakvog mijenjanja ogleda se u cinjenici da je Kur’an knjiga koju je moguce u cijelosti nauciti napamet. Zahvaljujuci toj cinjenici muslimani imaju sacuvan izvornik svoje svete knjige, jer Kur’an je odmah nakon što je dostavljen Poslaniku, s.a.v.s., istovremeno i zapisivan i memorisan. Nadahnuti Poslanikom, s.a.v.s., koji je i sam bio hafiz, kao i njegovim hadisima koji hvale ucenje Kur’ana napamet, muslimani su se natjecali u tome ko ce znati više Kur’ana napamet.
Tradicija pamcenja Kur’ana napamet živa je sve do danas. U svijetu danas veliki broj ljudi zna Kur’an napamet. Interesantno je da se Kur’an napamet ne uci samo u sredinama ciji narodi govore arapski jezik. Naprotiv, svi narodi koji su prigrlili islam imaju svoje hafize. Vrlo je zanimljivo na nekom od svjetskih takmicenja u ucenju Kur’ana, posmatrati ucace koji dolaze iz zemalja i sa raznih kontinenata a znaju Kur’an napamet.


Iskren nijet i vanredna upornost

Osoba koja želi nauciti Kur’an napamet mora, prije svega, imati iskren nijet. covjek koji želi postati hafiz Kur’ana treba cvrsto zanijetiti da to cini radi Allaha i Njegovog zadovoljstva a ne radi nekog dunjaluckog interesa. Da bi to bilo ostvarivo potrebno je da onaj ko donosi nijjet osjeti istinsku ljubav prema Kur’anu kao posljednoj Allahovoj, dž.š., Objavi i Poruci upucenoj ljudima. Iskrenost (ihlâs) je tajna uspjeha i postizanja Allahove pomoci – istice se u brojnim hadisima Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.

Pretpostavka postojanja istinske ljubavi prema Kur’anu je trajno druženje sa Kur’anom putem njegovog pravilnog ucenja i razmišljanja o njegovim sadržajima. Dakle, onaj ko želi da nauci Kur’an napamet potrebno je da stalno uci Kur’an. Na taj nacin ce biti u stanju da pravilno i tecno izgovara kur’anske rijeci, jer to je od suštinske važnosti u procesu memorisanja (hifza). Zbog toga se ne preporucuje ucenje Kur’ana napamet osobama koje još nisu dobro savladale njegovo ucenje gledajuci, prema pravilima tedžvida.


Uz iskren nijet potrebna je vanredno velika upornost, jer hifz se ne završava brzo. Kur’an je knjiga koja ima preko šest stotina stranica gustog teksta. Da bi covjek naucio toliku knjigu napamet potrebna je, doista, izvanredna upornost kao i veliko odricanje od svega onoga što smeta u vrijeme ucenja hifza. Vrijeme se mora planski koristiti. Ucac hifza mora ostvariti kontinuitet ucenja novog i obnavljanja starog gradiva kako bi ovaj složeni posao hairli okoncao. Dakle, samo velika ustrajnost, strpljenje i ljubav prema Kur’anu mogu dovesti do toga da neko nauci Kur’an napamet.
Uceci Kur’an napamet kandidat razvija sve vecu ljubav prema njemu. Uz sve obaveze koje covjek mora obavljati u toku jednog dana ucenje novih stranica i ponavljanje starih izgleda kao nešto sasvim normalno. Brojni ucaci hifza pricaju da su, ukoliko bi ih u nekim danima zbog zauzetosti mašilo da nauce nešto novo iz Kur’ana, jednostavno osjecali neku prazninu. Kada bi poceli s ucenjem novih stranica taj osjecaj bi nestajao.


Obavezno uciti pred muhaffizom (mentorom)

Kur’an je knjiga koja se može u cijelosti nauciti napamet, ali cinjenica je da za taj proces treba mentor. Osoba pred kojom se uci i preslušava Kur’an u muslimanskoj tradiciji naziva se muhaffiz. Ta tradicija datira još iz vemena Allahovog poslanika, s.a.v.s., koji je Kur’an ucio pred melekom Džibrilom.
U relevantnim hadiskim djelima navodi se da je Poslanik, s.a.v.s., svake godine u mjesecu ramazanu ucio Kur’an pred melekom Džibrilom. Taj proces poznat je u islamskoj literaturi kao mu’areda, što bi se moglo prevesti sa zajednicko ucenje ili izlaganje. U godini u kojoj ce preseliti na ahiret, Poslanik, s.a.v.s., dva puta je “izložio”, tj. proucio Kur’an pred plemenitim melekom.

Imajuci u vidu cinjenicu da Poslanik islama nije znao citati, o cemu govore Kur’an i pouzdana historijska literatura, jasno je da se on prilikom tih mu’areda oslanjao na svoj hifz, tj. da je ucio pred melekom napamet.
Preporucuje se da muhaffiz (mentor) bude takoder hafiz, s obzirom da hafizi pravilno uce Kur’an i dobro poznaju poteškoce s kojima se susrece osoba koja uci hifz. Medutim, to nije neminovnost.

Mentor mora dobro poznavati tedžvid (pravilno ucenje Kur’ana) i mora biti veoma strpljiv i obazriv prema osobi koja pred njim uci hifz, jer ta osoba ce tokom tog napornog procesa nailaziti na brojne poteškoce kao što su zamor, gubljenje nade, strpljenja, okupiranost drugim životnim problemima itd. Muhaffiz mora bodriti ucaca hifza i davati mu moralnu i svaku drugu podršku kako bi ustrajao do kraja. Postojanje kvalitetnog i komunikativnog mentora veoma je bitan faktor prilikom ucenja Kur’ana napamet. Zato, svako ko želi da završi hafizluk i da njegov hifz bude kvalifikovan obavezno mora imati mentora (muhaffiza) s kojim ce se, na samom pocetku, dogovoriti o terminima preslušavanja, a najbolje bi bilo kada bi ti termini bili svakog dana. Tako kandidat ne bi ucio novo gradivo dok mentor ne presluša šta je ranije naucio.


Uciti po krugovima

Postoji više metoda ucenja Kur’ana napamet. Najpoznatije su dvije. Po prvoj metodi kandidat uci Kur’an redom, dakle, onako kako je on ustrojen u Mushafu. Ta metoda dobra je u slucaju kada kandidat razumije arapski jezik tako da može da (po)vezuje znacenje ajeta. Takoder, ako bi se desilo da kandidat zbog nekih razloga odustane od ucenja hifza (ne uspije u cijelosti završiti hafizluk), onda ima zaokružene cjeline (sure, hizbove, džuzove) koje je naucio napamet, što je, svakako, veoma korisna stvar. Ashabi su govorili za osobu koja bi naucila suru El-Bekare napamet “da je velika u njihovim ocima.”

Druga metoda je razlicita od prve. Ovdje kandidat ne uci redom, po ustrojenom poretku u Mushafu, vec slijedi jedan drugi red. Naime, Kur’an je podijeljen u trideset džuzova. Svaki džuz ima dvadeset stranica. Kandidat prvo uci posljednju stranicu prvog džuza. Nakon što ga mentor presluša uci zadnju stranicu drugog džuza, zatim treceg, cetvrtog, petog i tako redom do kraja Kur’ana. Kada prouci posljednju stranicu tridesetog džuza onda je završio prvi krug. Potom se vraca na pocetak Kur’ana te uci predzadnju stranicu prvog džuza, uz ponavljanje zadnje stranice. Muhaffiz ga obavezno preslušava obje stranice. Nakon toga prelazi na predzadnju stranicu drugog džuza uz ponavljanje zadnje, zatim treceg, cetvrtog itd. Kada pred muhaffizom prouci predzanju (i zadnju) stranicu tridesetog džuza onda je završio drugi krug. Takvih krugova ima dvadeset. Svaki put, uz ucenje novih stranica kandidat ponavlja stare jer mentor mu ne dozvoljava da uci nove stranice bez ponavljanja i preslušavanja starih. Koristeci tu metodu kandidat aktivno obnavlja ranije nauceno gradivo, što je od suštinske važnosti u procesu ucenja Kur’ana napamet.


Prva metoda, i pored uocenih prednosti, ima manjkavosti, s obzirom da kandidat koji uci hifz koristeci tu metodu nema sistematskog ponavljanja naucenog gradiva. Kandidat kada otpocne ucenje hifza, prolaskom vremena, sve lakše i brže pamti nove stranice ali je problematicno pamcenje ranije naucenog. Prirodno, covjek teži ka tome da što prije nauci nove stranice, a problemi nastaju upravo s ranije naucenim stranicama. Kako nauceno sacuvati od zaborava? Nema drugog nacina osim ponavljanja. Naravno, kandidat može ponavljati i u slucaju da hifz uci prvom metodom, ali druga metoda je daleko svrsishodnija, jer je kandidat, jednostavno, prisiljen da uz nove stranice ponavlja i one koje je ranije naucio.
Upravo zbog toga, naša preporuka je da se Kur’an uci korištenjem druge metode, a ova preporuka posebno se odnosi na kandidate koji ne poznaju arapski jezik te se zato ne mogu okoristiti onim što omogucava prva metoda (uvezivanje naucenog gradiva). S obzirom da vecina kandidata na našim prostorima ne poznaje arapski jezik, ta metoda za njih je veoma pogodna. Na takav nacin Kur’an se uci napamet i u Turskoj kao i nekim drugim muslimanskim zemljama.



_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.
Na vrh Go down
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Sat Jul 12, 2008 6:25 pm

cuvanje i održavanje hifza

Kao što je teško nauciti Kur’an napamet, još teže je sacuvati nauceno. To zahtijeva svakodnevnu disciplinu i ustrajnost u ponavljanju. Ne bi smio proci nijedan dan a da hafiz ne ponovi nešto iz Kur’ana. O tome koliko treba ponavljati postoje razliciti stavovi i to se razlikuje od osobe do osobe, s obzirom na kvalitet hifza i moc memorije svakog pojedinca.
Brojni su hadisi u kojima Poslanik, s.a.v.s., podstice na obnavljanje Kur’ana i upozorava na opasnost njegovog zaboravljanja.
Ebu Musa el-Eš’ari, r.a., prenosi Poslanikove, s.a.v.s., rijeci: “Budite u stalnom ’ahdu (zavjetu) sa Kur’anom! Doista, on lakše izmice nego deva iz konopca kojim je svezana!”
Abdullah b. Omer, r.a., prenosi da je Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao: “Hafiz Kur’ana je poput cuvara svezane deve, ako na nju motri – njegova je, a ako je pusti - pobjeci ce mu!”
Medu islamskim ucenjacima postoji razilaženje u vezi sa zaboravljanjem naucenog teksta Kur’ana: da li je to veliki grijeh ili (samo) pokudena stvar?

Imam Es-Sujuti smatra da je zaboravljanje naucenog teksta Kur’ana veliki grijeh i poziva se na istaknutog ucenjaka šafijske pravne škole imama En-Nevevija, koji je takav stav iznio u svome djelu Er-Revda. Kao dokaz su uzeta sljedeca dva hadisa: 1) “Ko uci Kur’an, a zatim ga zaboravi, na Sudnjem danu sakat ce se susresti s Allahom.” 2) “Predocene su mi nagrade mog ummeta, pa cak i trun koji covjek iznese iz džamije. Predoceni su mi i grijesi mog ummeta, i ja ne vidjeh veceg grijeha nego da covjek zaboravi suru ili ajet koji su mu bili darovani.”
Medutim, ova dva hadisa kritikovali su hadiski ucenjaci. Tako poznati islamski ucenjak dr. Jusuf el-Karadâvi, u svome djelu Kejfe nete’amelu me’a-l-Kur’ani-l-’Azim (Kako se odnosimo prema Kur’anu) kaže da je detaljnom analizom ustanovljeno da prvi hadis u svome senedu (lancu prenosilaca) ima nepouzdanu osobu, a sam sened još je i prekinut (munkati’), te zbog toga takav hadis ne može poslužiti kao relevantan šerijatski dokaz. Drugi hadis, takoder, nije prenesen na autentican nacin i registrovan je u nekim hadiskim zbirkama koje bilježe da’if hadise.


Nakon ove hadiske analize, dr. El-Karadavi kaže: “Nakon što je utvrdeno da su hadisi koji se uzimaju za dokaz da je zaboravljanje Kur’ana veliki grijeh da’if (nepouzdani), ne preostaje drugo nego da kažemo da je zaboravljanje naucenog teksta Kur’ana pokudena stvar (fi mevdi’-z-zemmi) jer je to rezultat zapostavljanja obnavljanja Kur’ana. Takvi dokazi nisu dovoljni da bi se odredena stvar okarakterisala kao haram a kamoli kao nešto što se smatra velikim grijehom. Ispravno je reci da je zaboravljanje (napamet naucenih dijelova) Kur’ana vrlo pokudena stvar (mekruh kerâhijjeh šedideh) i ne dolikuje muslimanu kojemu je podareno to veliko blago (hafizluk) da se neodgovorno odnosi prema njemu pa ga izgubi (zaboravi). Ono što me je navelo da zauzmem ovakav stav je moja zabrinutost da ljudi ne zanemare ucenje Kur’ana napamet (hifzu-l-Kur’an) zato što je svaki covjek podložan zaboravu pa je tako moguce da zaboravi i ono što je znao napamet iz Kur’ana. Na taj nacin bi, kako se navodi u spomenutim predajama, zaradio veliki grijeh, a navodno, da uopce nije ucio nešto napamet iz Kur’ana tada ne bi imao nikakva grijeha!”


Savjeti i preporuke profesora El-Gavsânija

Profesor Jahjâ el-Gavsâni osoba je koja se dugo bavila fenomenom ucenja Kur’ana napamet. Posjetio je brojne zemlje u kojima žive muslimani s ciljem upoznavanja metoda pamcenja Kur’ana napamet. Autor je veoma znacajne studije Kejfe tahfezu-l-Kur’ane-l-kerim (Kako ceš nauciti Kur’an casni napamet) koja je prevedena na bosanski. U toj knjizi on iznosi osnovna pravila i prakticne metode za memorisanje Kur’ani-kerima. U nastavku ukratko iznosimo njegove preporuke i savjete upucene onima koji žele nauciti Kur’an napamet.
1. Iskrenost (ihlâs) tajna je uspjeha i Allahove pomoci. Osoba koja želi nauciti Kur’an napamet treba zanijetiti da to cini radi Allaha i Njegovog zadovoljstva, a ne radi nekog dunjaluckog interesa.
2. Ucenje u mladosti je poput klesanja u kamenu. To treba biti podstrek našoj djeci i omladini da se što više angažuju na polju memorisanja Kur’ana u mladalackom dobu. I starije osobe mogu nauciti Kur’an napamet, ali to je tada mnogo teže.

3. Biranje odgovarajuceg vremena, jer covjek teško memoriše u stanju napetosti i uznemirenosti. Treba nastojati uciti u vrijeme kada je okolina tiha a duša odmorna i bezbrižna.
4. Biranje mjesta za ucenje takode je bitan faktor, jer ucenje napamet se razlikuje od slobodnog citanja. Poželjno je da mjesto ne bude pretrpano slikama i rezbarijom, ukrasima i predmetima koji odvracaju pažnju. Bolje je da mjesto bude što zatvorenije pod uslovom da je vazduh svjež i cist. Hatib el-Bagdadi je rekao: “Najbolja mjesta za ucenje su sobe na gornjim spratovima, kao i mjesta na kojima nema stvari koje odvracaju pažnju ili gdje ce osoba na neki nacin biti uznemirena…” Najbolje mjesto koje mi predlažemo je džamija, zato što covjek u njoj cuva svoja tri organa: oko - jer u džamiji ne vidi haram; uho - jer na tom mjestu ne cuje ono cime Allah nije zadovoljan; i jezik – jer tu govori iskljucivo dobro. Ta tri organa predstavljaju glavne instrumente pomocu kojih se uci Kur’an i ako su oni sigurni, tada je i pamcenje stabilno i kvalitetno.


5. Melodicno i oduženo citanje Kur’ana, tj. ucenje sa tedžvidom, ucvršcuje ajete u memoriji, jer Kur’an ima svoju specificnu muzikalnost i sklad, tako da uho koje je ranije culo opetovano glasno ili poluglasno ucenje odredenog kur’anskog teksta, u vecini slucajeva, lahko prepozna i osjeti eventualnu pogrešku.
6. Korištenje samo jednog primjerka Mushafa za vrijeme memorisanja i ponavljanja naucenog gradiva. Nije poželjno uciti iz razlictih primjeraka (izdanja) Mushafa jer to stvara zbrku i remeti poredak memorisanih ajeta.
7. Ispravno izgovaranje prije memorisanja. Da bi to bilo ostvarivo osoba mora poznavati arapsko pismo i biti dobro uvježbana u citanju kur’anskog teksta gledajuci. Preporucljivo je da kandidat prouci pred svojim mentorom (muhaffizom) zadano gradivo gledajuci, pa onda to memoriše, jer je jako teško ispraviti ono što se pogrešno memoriše.

8. Uvezivanje naucenog gradiva putem zvucnog i vizuelnog povezivanja krajeva i pocetaka ajeta. Ovome se mora posvetiti dovoljno pažnje s obzirom da stajanja izmedu ajeta predstavlja vecini ucaca hifza poteškocu; kako dalje zapoceti, odnosno šta dolazi poslije ajeta na cijem kraju se zastalo.
9. Ponavljanje kur’anskog teksta koji se želi memorisati, a ono se razlikuje od osobe do osobe, jer memorija kod svih ljudi nije ista; neki pamte brzo, sa malim brojem ponavljanja, dok neki moraju mnogo puta ponavljati da bi zapamtili. Ponavljati se može u sebi a i naglas. Ponavljanje u sebi preporucuje se prije spavanja. Na taj nacin utvrduju se: slika naucenog gradiva, položaj i redoslijed ajeta itd.
10. Kontinuirano ucenje svakog dana mnogo je bolje od isprekidanog. Primjer kapi koje uzastopno kapaju na stijenu te naprave u njoj udubinu – dovoljno govori. Naravno, onaj ko uci Kur’an napamet treba odrediti dane u kojima ce se odmarati, ali jako je bitno imati kontinuitet u ucenju. Treba izbjegavati da se uci u stanju zamora i nedostatka volje. Naprotiv, kandidat treba da, kada osjeti zamor, prede na ono što ce ga osvježiti poput citanja neke price, zanimljivosti, poezije itd.


11. Lagahno i tiho ucenje bolje je od brzog i stihijskog. Zjenica ljudskog oka ima vrlo važnu ulogu u procesu ucenja. Ona je poput sociva kamere. Snimatelj pažljivo i bez žurbe pomjera kameru po prizorima koje želi snimiti, pazeci da mu ruka bude mirna. Isto tako, treba postupati onaj ko želi da nauci stranicu iz Kur’ana. Prvi put treba polahko procitati prvi ajet i pažljivo ga fiksirati pogledom. Zatim se jezikom tiho ponavlja da bi on ostao u pamcenju. Što je ucenje lagahnije i mirnije rezultat ce biti bolji. Iskustvo je pokazalo da se ajeti, koje onaj ko uci hifz uz veliku koncentraciju, polahko i tiho, i koje ucac više puta ponavlja i tek tada ih smatra naucenim, daleko cvršce urezuju u memoriju od drugih. I sami hafizi osjecaju da neke sure znaju bolje od drugih. A to je zato što su u njih uložili veliki trud.

12. Koncentrisanje na slicne ajete otklanja zbrku. Kur’an je knjiga koja sadrži mnogo slicnih ajeta. Nekada je razlicito samo jedno slovo kao što je slucaj u 78. ajetu sure El-E’arâf (fe asbehu fi dârihim) i 67. ajetu sure Hud (fe asbehu fi dijârihim). Ponekad se ta razlika ocituje samo u odredenom clanu (el) kao npr. 61. ajetu sure El-Bekare (ve jaktulune-n-nebijjine bigajri-l-hakk) i 112. ajetu sure Ali ’Imrân (ve jaktulune-l-enbijâ’e bigajri hakk). U prvom slucaju rijec el-hakk je s odredenim clanom a u drugom bez njega. Takva i slicna mjesta stvaraju velike poteškoce prilikom ucenja hifza i zato je potrebna maksimalna koncentracija prilikom ucenja. Skretanje pažnje od strane mentora, takoder, uveliko pomaže kandidatu da ima u vidu ove slicnosti. O tim, na prvi pogled istim ajetima, postoje i zasebna djela kao što su El-Burhân fi mutešâbihi-l-Kur’an (El-Kerimâni); Mutešâbihu-l-Kur’an (Hasan el-Munâvi); Dabtu-l-mutešâbihât fi-l-Kur’ani-l-Kerim (Muhammed es-Sagir) i dr.
13. Stalna veza sa muhaffizom (mentorom) nasušna je potreba svakog ucaca hifza. Muhaffiz je u ovom slucaju ucitelj koji pored poducavanja ucenika ispravnom izgovaranju kur’anskih rijeci, takoder, bodri svog ucenika, otklanja probleme na koje ucenik nailazi u procesu pamcenja, upozorava ga na medusobno slicne ajete, podsjeca ga na priklanjanje Allahu i nagradu koja ocekuju hafize, itd. To bodrenje veoma je bitan faktor na putu do konacnog cilja - hafizluka, jer kandidat prolazi kroz brojne krize na tom putu. Zato je veoma važno da osoba koja želi (na)uciti Kur’an napamet pronade dobrog muhaffiza. Uslovi koje muhaffiz treba da ispunjava su: a) da bude ispravnog akideta (vjerovanja) i da ga krase visokomoralne osobine; b) da detaljno poznaje Kur’an; c) da bude sposoban da drugima prenese svoje znanje.


14. Osoba koja želi postati hafiz Kur’ana mora se cuvati od griješenja i svoj prakticni život uskladiti s propisima Kur’ana. Ustrajnost u ibadetima obasjava srce, spušta smirenost i na taj nacin dovodi do cistoce uma i spremnosti na ucenje. Poznati ashab, ’Abdullah b. Mes’ud rekao je: “Ja vjerujem da covjek zaboravlja ono što je znao zbog grijeha koji je pocinio.” Imama Malika b. Enesa pitali su da li nešto pomaže hifzu (dobrom pamcenju), pa je odgovorio: “Ako nešto pomaže pri tome onda je to napuštanje grijeha.”
15. Sistematsko obnavljanje ucvršcuje nauceno. Proces obnavljanja isto tako je važan kao i samo ucenje te mu se mora posvetiti velika pažnja. Može se reci da je obnavljanje cak i važnije od ucenja, jer kandidat ucenju novih stranica pristupa draga srca i s velikim entuzijazmom i željom da postane hafiz. Ponavljanje ranije naucenih stranica je teško i zahtijeva velik trud i strpljenje. Bez ponavljanja, naucene stranice brzo se zaboravljaju. Imam Dža’fer es-Sâdik rekao je: “Srce je zemlja, znanje je bilje, a obnavljanje je voda. Kada zemlji nestane vode bilje ce se osušiti.”

16. Cjelovito razumijevanje vodi ka svestranom hifzu. Razumijevanje kur’anskog sadržaja uveliko pomaže u procesu pamcenja. Medutim, to nije generalno pravilo jer Kur’an se može (na)uciti napamet i bez razumijevanja njegovog sadržaja. Evidentno je da i malo dijete pamti Kur’an iako ne razumije njegovo znacenje. Isti je slucaj i s narodima kojima arapski nije maternji jezik. U svijetu postoji velik broj ljudi koji znaju cijeli Kur’an napamet a ne razumiju nijednu arapsku rijec. No, ucenje Kur’ana s razumijevanjem svakako je mnogo korisnije i bolje.
17. Jak motiv i licna želja za ucenjem Kur’ana. Cilj svakog iskrenog muslimana je sticanje Allahovog, dž.š., zadovoljstva. Jedno od najznacajnijih sredstava za postizanje tog cilja je Kur’an casni. Poznati su hadisi u kojima Poslanik, s.a.v.s., govori o velikoj nagradi i izvanrednim pocastima koje je Allah, dž.š., pripremio hafizima kao i svima onima koji su stalno bili uz Kur’an, ucili ga i živjeli po njegovim propisima. To su sasvim dovoljni motivi da se muslimani, i mladi i stari, usmjere ka ucenju Kur’ana.
18. Dova Stvoritelju i traženje pomoci od Njega je vjernikov put ka olakšanju svih poteškoca. Ucac hifza treba imati cvrst oslonac u Allaha i stalno Mu se obracati molbom za pomoc. Allah Uzvišeni, doista, nece odbiti iskrenog molitelja: “A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se dovi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravome putu.” (El-Bekare, 184)


* * *
To su savjeti i preporuke profesora El-Gavsânija. Iznijeli smo ih u ovom prilogu zato što do njegove knjige Kejfe tahfezu-l-Kur’ane-l-Kerim (Kako ceš nauciti Kur’an casni napamet) veci broj citalaca, vjerovatno, nece moci doci. S obzirom na veliku iskustvo koje cijenjeni profesor ima na polju ucenja Kur’ana napamet smatramo da ce ovi savjeti dobro doci svakome ko želi postati hafiz Kur’ana. Uz pridžavanje navedenih savjeta i, naravno, iskren nijet, cvstu volju, veliku upornost i istrajnost (o cemu smo govorili u prvom dijelu našeg priloga), kandidat ce, s Allahovom, dž.š., pomoci uspješno završiti ovaj posao i uvrstiti se, inša-Allah, u plejadu hafiza. Molimo Svevišnjeg Allaha da omoguci da se u našoj dragoj domovini Bosni i Hercegovini Kur’an uvijek uci, pamti i prakticno primjenjuje, jer on je, doista, garant našeg opstanka. “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite?” (El-Enbijâ’, 10)

Pisac: hfz. dr. Safvet M.Halilovic

_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.
Na vrh Go down
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Tedžvid   Sat Jul 12, 2008 6:35 pm

Šejh, dr. Salih ibn Fewzan el-Fewzan

Uzvišeni Allah je Svojim robovima naredio da razmišljaju o značenjima i riječima Kur’ani Kerima i obećao im veliku nagradu za njegovo učenje: za svaki proučeni harf deset dobrih djela. Pored toga, Uzvišeni Allah je Svojim robovima propisao lahak način za učenje Kur’ani Kerima, zasnovan na tačno određenim osnovama i karakteristikama kako bi postigli cilj koji se ogleda u ostvarenju njegovih intencija i primjeni njegovih propisa.

Ovu činjenicu je Uzvišeni Allah naredio Svome Vjerovjesniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada je rekao: „...i Kur’an tertilom uči.“ (prijevod značenja, El-Muzzemmil, 4), i rekao je Uzvišeni: „I kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i objavili smo ga tertilom.“ (prijevod značenja, El-Isra, 106)

Uzvišeni Allah je Kur’ani Kerim učinio lijekom za bolesti, čišćenjem za prsa, učinio da su najbolja srca ona koja ga razumiju, da su najbolji jezici oni koji ga uče, da su najbolje kuće one u kojima se on nalazi, da je on najveličanstvenija objavljena knjiga, pa je jasno svjetlo kojem druga svjetla nisu slična, dokaz očiti s kojim se duše uzdižu i prsa šire. Ne postoji ništa što je pravilnije od njegove stilistike, niti ljepše od njegove rječitosti, niti korisnije od njega, niti ugodnije od njegova učenja, ko njega prihvata krenuo je pravim putem, a ko ga ostavi neće uspjeti i propao je...

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: „Kur’an je bolji i vrijedniji od svega osim od Allaha, a prednost Kur’ana u odnosu na drugi govor je kao prednost Allaha, ‘azze ve dželle, nad Njegovim stvorenjima, pa ko poštuje Kur’an, taj poštuje Allaha, a ko Kur’an ne poštuje, taj olahko drži do Allahovog prava. Svetost Kur’ana kod Allaha je kao svetost roditelja kod njegovog djeteta.“ (Tirmizi i Hakim u svome Tarihu)

Od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Bit će na Sudnjem danu doveden učač Kur’ana, pa će Kur’an reći: 'Gospodaru podari mu ogrtač', pa će mu se dati kruna časti (ugleda, plemenitosti). Zatim će Kur’an reći: 'Gospodaru povećaj mu', pa će mu se dati ogrtač časti (ugleda, plemenitosti). Potpm će Kur’an reći: 'Gospodaru budi zadovoljan njime', pa će biti zadovoljan njime, i tada će se reći toj osobi: 'Uči i penji se, a sa svakim proučenim ajetom dobit ćeš jedno dobro djelo.“ (Tirmizi)

Pogledajmo kako je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao Mu‘azu, radijallahu ‘anhu: „O Mu'aze, ako hoćeš sretan život, smrt šehida, spas na Dan proživljenja, sigurnost od straha, svjetlo na Dan tame, hlad na Dan žege, da budeš napojen na Dan žeđi, sit na Dan gladi i uputu na Dan zablude, onda izučavaj Kur'an jer on je spomen Milostivog, zaštita od šejtana i ono što će prevagnuti na Mizanu.“ (Dejlemi)

Kroz hadise Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, takođe postajemo svjesni stepena osobe koja druge podučava Kur’anu. Tako je on, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „O Ebu Hurejre, podučavaj sebe Kur'anu i druge podučavaj! Tako radi sve dok ti ne dođe smrt, jer ako ti dođe smrt a ti u takvom stanju, meleki će činiti hadždž tvome kaburu kao što vjernici čine hadždž Allahovoj svetoj kući.“ (Tirmizi, Nesai i Ibn Madže)

S druge strane, Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, se sa najvećom pažnjom trudio da pravilno uči Kur’an prilikom njegovog preuzimanja od Džibrila, ‘alejhi's-selam, pa je svoje ashabe podučavao Kur’anu onako kako ga je od njega naučio, a oni su, opet, druge podučavali na isti način.

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je podsticao pojedince među ashabima koji su precizno i pravilno učili Kur’an da ga još više izučavaju, tako da su u pogledu toga postali vrsni učenjaci. Od tih ashaba su: Ubejj ibn K‘ab, ‘Abdullah ibn Mes‘ud, Zejd ibn Sabit, Ebu Musa el-Eš‘ari, Osman ibn ‘Affan, ‘Alija ibn Ebi Talib, Ebu Derda, Mu‘az ibn Džebel i drugi. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je ponekad slušao njihovo učenje Kur’ana.

Na osnovu sveka spomenutog jasno zaključujemo da postoji određen način učenja, a to je način uzet od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, na kojem je i objavljen Kur'an, pa ko mu se suprotstavi ili ga zanemari, taj se suprotstavio sunnetu i Kur'an uči onako kako on nije objavljen.

Vrijednost učenja Kur'ani Kerima

Od Ebu Umame, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kako kaže: 'Učite Kur'an, jer on će se na Sudnjem danu zauzimati za one koji ga budu učili!'“ (Muslim)

Od Ebu Musa el-Eš‘arija, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: 'Primjer vjernika koji uči Kur’an je kao primjer cedra: lijepog je mirisa i okusa, a primjer vjernika koji ne uči Kur’an je kao primjer datule: nema mirisa ali je slatkog okusa. Primjer licemjera koji uči Kur’an je kao primjer bosiljka: lijepog je mirisa ali gorkog okusa, a primjer licemjera koji ne uči Kur’an je kao primjer divlje tikvice: nema mirisa a gorka je okusa.'“ (Muttefekun ‘alejhi)

Od Ibn ‘Abbasa, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: 'Onaj u čijim prsima nema ništa od Kur’ana je poput opustošene kuće.'“ (bilježi ga Tirmizi koji kaže da je hasen-sahih)

Imam Ahmed bilježi hadis da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Ko sasluša jedan ajet iz Allahove Knjige, bit će mu upisano višestruko dobro djelo, a ko ga prouči, bit će mu svjetlo na Sudnjem danu.“

Ibn ‘Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Uči Kur’an, jer on je tvoje svjetlo na Zemlji i spomen na nebesima.“

Podučavanje Kur’anu podrazumijeva izučavanje načina njegovog učenja, poznavanje vrsta njegovih ajeta (degorirani i derogirajući, jasni i manje jasni, itd.), postupanje u skladu s njim, prihvatanje njega kao svjetiljke i upućivača ka istini i vodiča svim muslimanima.

Nagrada učača Kur’ana

Od ‘Abdullaha ibn Mes‘uda, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: 'Ko prouči jedan harf iz Knjige Uzvišenog Allaha, imat će za to nagradu a nagrada se deset puta uvećava. Ne kažem da je elif-lam-mim harf, nego je elif harf, lam je harf i mim je harf.'“ (Tirmizi)

Ovaj hadisi šerif pojašnjava vrijednost i veličanstvenost Kur’ana, ali i ogromnu i veliku nagradu koju dobija učač Kur’ana za svoje učenje, a zamislimo kako je tek sa onim koji Kur’an uči i pri tom uljepša svoje učenje primjenjujući tedžvid, ali i postupa po onime što je u njemu! Takvome Uzvišeni Allah uvećava njegovu nagradu kao što kaže Uzvišeni: „Ko uradi dobro djelo, biće desetorostruko nagrađen...“ (prijevod značenja, El-En‘am, 160)

Nagrada onoga ko podučava Kur’anu i njegovog učenika

Rekao je Ibrahim en-Neh‘ai: „Za onoga ko djecu podučava oprosta traže meleki na nebesima, životinje na zemlji, ptice u zraku i ribe u vodi.“

Razmislimo o onome što je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao Mu‘azu, radijallahu ‘anhu: „O Mu'aze, ako hoćeš sretan život, smrt šehida, spas na Dan proživljenja, sigurnost od straha, svjetlo na Dan tame, hlad na Dan žege, da budeš napojen na Dan žeđi, sit na Dan gladi i uputu na Dan zablude, onda izučavaj Kur'an jer on je spomen Milostivog, zaštita od šejtana i ono što će prevagnuti na Mizanu.“ (Dejlemi)

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je Ebu Hurejri, radijallahu ‘anhu, rekao: „O Ebu Hurejre, podučavaj sebe Kur'anu i druge podučavaj! Tako radi sve dok ti ne dođe smrt, jer ako ti dođe smrt a ti u takvom stanju, meleki će činiti hadždž tvome kaburu kao što vjernici čine hadždž Allahovoj svetoj kući.“ (Tirmizi, Nesai i Ibn Madže)

Jezička definicija tedžvida

Jezičko značenje riječi tedžvid je uljepšavanje. Takođe se riječ tedžvid u jeziku arapa koristi i u značenju preciznosti, tačnosti, dotjeranosti i savršenstva.

_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.
Na vrh Go down
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Terminološka definicija tedžvida   Sat Jul 12, 2008 6:35 pm



Kod imama u ovoj oblasti postoje dvije vrste tedžvida:

1-ZNANSTVENI / TEORIJSKI TEDŽVID - poznavanje pravila i činjenica koje su postavili učenjaci tedžvida.

Propis koji važi za ovu vrstu tedžvida ovisi o skupini na koju se odnosi: za muslimanske mase je mendub dok je za ulemu vadžib kifaje (skupna obaveza), pa ako jedna skupina učenjaka bude izučavala ovu vrstu tedžvida, spada grijeh sa ostalih, a ako niko od uleme ne bude izučavao i druge podučavao ovu vrstu tedžvida, onda su svi učenjaci griješni.

2-PRAKTIČNI / PRIMJENJENI TEDŽVID - Izgovor svakog harfa iz njegovog ishodišta (mahredža) bez zamjene ili promjene.

Praktična primjena tedžvida prilikom učenja Kur’ana je vadžib ‘ajn (pojedinačna obaveza) svake punoljetne osobe koja uči cijeli Kur’an ili samo jedan njegov dio, a zbog riječi Uzvišenog: „I uči Kur’an tertilom“ (prijevod značenja, El-Muzzemmil, 4). Prenosi se da je ‘Alija, radijallahu ‘anhu, o ovom ajetu rekao: „Tertil je izgovaranje harfova po tedžvidu i poznavanje mjesta na kojima se može zastati.“ U jednom od hadisa stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Učite Kur’an arapskim narječjem i glasovima, a čuvajte se narječja grješnika, jer će doći narodi nakon mene koji će pjevati Kur’an refrenom pjesme, asketizma i naricanja, a neće prelaziti njihove grkljane. Srca će im biti opčinjena, a i srca onih kojima se oni budu sviđali.“ (Malik, Nesai', Bejheki, Taberani)

Riječi Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, „neće pralaziti njihove grkljane“ znače da im to neće biti primljeno, jer učenje onoga ko Kur’an ne uči onako kako ga je Uzvišeni Allah objavio i koji ne vodi računa o onome o čemu postoji konsenzus, nije Kur’an i namaz mu je takvim učenjem pokvaren, kao što je to potvrdio Ibn Hadžer i drugi. Rekao je šejhu'l-islam Ibn Tejmijje: „Riječi neće prelaziti njihove grkljane odnose se na one koji o Kur’anu ne razmišljaju niti po njemu postupaju, a u postupanje po Kur’anu spada i primjena tedžvida i njegovo učenje na način preuzet od Vjerovjesnika.“

Nakon što je spomenuo prethodni hadis, šejh Burhanuddin el-Kalkili je rekao: „Vjerodostojno je preneseno da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, onoga ko Kur’an ne uči po tedžvidu nazvao grješnikom (fasikom).“ i ovo je mezheb imama Šafije, radijallahu ‘anhu.

Osim toga, postoji jednoglasno mišljenje ummeta da je obavezno učenje Kur’ana po tedžvidu i ovaj konsezus postoji od vrmena Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa sve do našega vremena, i nije zabilježeno da je iko iznio drugačije mišljenje, a konsenzus spada među najjače dokaze.

Izjave učenjaka o tedžvidu

Među važne izjave o tedžvidu svakako spada izjava imama Džezerija koji je u stihu rekao: „Onaj ko Kur’an ne uči po tedžvidu je grješnik.“(1) Pojedini komentatori tedžvida Imama Džezerija o ovim riječima kažu da onaj ko Kur'an ne uči po tedžvidu zaslužuje kaznu za ostavljanje tedžvida, slagao je na Allaha i Njegova Poslanika i kao takav ulazi u značenje riječi Uzvišenog: „A na Sudnjem danu vidjet ćeš one koji su na Allaha laži iznosili a lica im pocrnjela“ (prijevod značenja, Ez-Zumer, 60), a na njega se odnose i riječi Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Ko na mene slaže namjerno neka pripremi sebi mjesto u Vatri!“.(2) Čak je imam Ebu'l-Hajr Muhammed Ibnu'l-Džezeri rekao da se nije se krivo zakleo onaj ko se zakune da Kur'an bez tedžvida nije Kur'an! Neki su učenjaci rekli da nije ispravan namaz onome ko Kur’an uči po tedžvidu a klanja za onime koji ga po tedžvidu ne uči!

Predmet izučavanja nauke o tedžvidu

Predmet izučavanja tedžvida su kur’anske riječi u smislu da se svakome harfu da ono što mu u izgovoru i pripada. Nauka o tedžvidu ubraja se među najvažnije nauke usmjerene ka hizmetu Allahove Knjige, i ne samo to, nego je i najpreča i najčasnija.

Utemeljitelj nauke o tedžvidu

Utemeljitelj ove nauke sa praktične strane je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a u pogledu teorijskog dijela i pravila, to je El-Halil ibn Ahmed i drugi učenjaci, tabi‘ini i generacije poslije njih, radijallahu ‘anhum.

Bitno je znati da je Uzvišeni Allah iz Levhi mahfuza Kur’ani Kerim sa tedžvidom objavljivao Džibrilu, ‘alejhi's-selam. Džibril je na isti ovaj način Kur’anu podučavao Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a ashabi, radijallahu ‘anhum, su od njega učili na isti način. Dalje su od njih učili tabi‘ini i svaka sljedeća generacija je od prethodne preuzimala Kur’an na isti način sve do naših vremena, i to metodom koji daje potpunu sigurnost u njegovu ispravnost. Sve ovo nam ukazuje na to da je ova nauka objavljena i niko nema pravo da od nje odstupi koliko jedan trun, a onaj ko tako uradi je grješnik.

Korist nauke o tedžvidu

Nauka o tedžvidu ima mnogobrojne koristi, a među najvažnije spadaju lijepo i pravilno učenje koji vode ka sreći na oba svijeta, i čuvanje jezika od griješenja pri izgovaranju Allahovog govora.

Prijevod: Edin Nezirić, prof.

(1) Imam Džezeri u svom tedžvidu, kojeg je napisao u stihovima kako bi se lakše pamtio, kaže:

Učenje po tedžvidu je stroga obaveza
A onaj ko Kur'an ne uči po tedžvidu je grješnik
Jer ga je Allah sa njim objavio (tj. Kur'an sa tedžvidom)
I takav je do nas od Njega došao.

(2) Ovo sve zbog toga što kada učimo Kur'an bez tedžvida lažemo na Allaha da ga je On tako objavio, a lažemo na Poslanika da ga je on tako prenio. (prim. prev.)

_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.
Na vrh Go down
Amatullah
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Sat Jul 12, 2008 6:49 pm

Nakon svršetka učenja Kur'ana (hatme) - dova se prima

Enes r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: "Prilikom svakog svršetka učenja Kur'ana (hatme) – se nalazi momenat kada se dova prima!" (Hiljetul-Evlija', 7/260.)

Misbeh b. Se'id kaže: Imam Muhammed b. Isma'il el-Buhari – kada bi nastupila prva noć Ramazana njegovi prijatelji bi mu došli pa bi im imamio u namazu i na svakom reka'tu bi im učio po 20 ajeta – sve dok ne bi učinio hatmu Kur'ana. Također bi učio i na sehurskom vaktu između polovine do trećine Kur'ana, tako da bi hatmu Kur'ana činio u sehurskom vaktu nakon svake tri noći. Znao je i dnevno da završava hatmu Kur'ana, i to u iftarskom vaktu, i govorio bi: Pri svakom zaklapanju Kur'ana (tj. svršetku hatme), je i momenat za primanje dove!" (Šu'abul-iman, br.2254., 2/416.)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: "Od jednog dijela selefa – prvih generacija islama, se bilježi predaja: "Prilikom svakog svršetka učenja Kur'ana (hatme) – je momenat kada se prima dova!" Stoga, ako neka osoba bude dovila nakon svršene hatme Kur'ana za sebe i za svoje roditelje i za svoje šejhove i ostale vjernike i vjernice – takvo postupanje će spadati u domen propisanog ponašanja, a istog je statusa i dova proučena za navedene na noćnom namazu, kao i u ostalim momentima kada se prima dova." (Medžmu'ul-Fetava, 24/322.)

_________________
REMINDER FOR AMATULLAH

YUSUF A.S.
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA   Today at 1:22 am

Na vrh Go down
 
NAJBOLJA METODA ZA HIFZ KUR'ANA
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Bosnjacki forum :: Islam-
Idi na: