Bosnjacki forum

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
 
HomePortalRegistracijaLogin

Share | 
 

 Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 9:00 pm



Alija Izetbegovic

ŽIVOTNI PUT I BIOGRAFIJA ALIJE IZETBEGOVIĆA (1925-2003) Alija Izetbegović, nedvosmisleno jedan od najvećih državnika i mislilaca modernog doba, prvenstveno simbolizira borbu Bosne i Hercegovine za njenu opstojnost, afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta, borbu za demokraciju, ljudska prava, i slobodu svakog čovjeka. Govorio je nekoliko jezika, među kojima su i njemački, francuski, i engleski. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washington-a (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulškog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani; i brojne druge. , Alija Izetbegović je rođen 08.08.1925 godine u Bosanskom Šamcu, bosanskom gradiću u sklopu tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u familiji bogatih zemljoposjednika koji su se originalno doselili iz Beograda. Polovinom 19 stoljeća, njegovim precima je bilo oduzeto svo vlasništvo nad zemljom, te su bili istjerani iz Beograda nakon konstitucionalne odredbe u kojoj je uvedena zabrana da muslimani, židovi i cigani žive u tom gradu. 1928 godine, iz Bosanskog Šamca, njegovi preci se sele u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. U svojim ranim godinama, Izetbegović se posvećuje afirmaciji prava muslimana na svoju vjeru. Sa 16 godina (1940) pristupa organizaciji Mladi Muslimani u Sarajevu. Tijekom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake od četnika i ustaša, te saniranja džamijskih ruševina, 1946 godine biva uhapšen pod osudom da je imao značajnu participaciju u utemeljenju islamskog žurnala Mudžahid u kojem su publicirane opće teme o Islamu. Komunisti ga osuđuju na 3 godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije tolerisalo vjerske slobode. Njegov prijatelj Nedžib Šaćirbegović (otac Muhameda Šaćirbegovića, bivšeg BiH ambasadora u U.N.-u) dobiva nešto veću kaznu od 4 godine. Za vrijeme robije komunisti ga stavljaju na prisilni rad izgradnje Centralnog Komiteta SK BiH (Saveza komunista Bosne i Hercegovine). Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više velikih bosanskih kompanija. 1970 godine, piše Islamsku Deklaraciju - opću raspravu o politici i Islamu - zbog koje biva proglašen nacionalistom i antikomunistom. U montiranom procesu 1983 godine komunisti ga osuđuju na 14 godina zatvora u čemu postaje politički zatvorenik. U međuvremenu, 1984 godine, njegova knjiga Islam Između Istoka i Zapada biva publicirana u Sjedinjenim Američkim Državama. U njoj Izetbegović nastoji definirati status bosanskih muslimana i uskladi demokratske principe Europe sa Suni islamskim učenjem. Nakon odsluženih 5 godina i 8 mjeseci, 1988 godine biva pušten iz fočanskog zatvora. Tijekom ovoga vremena, njegovi spisi Bilješke iz Zatvora: 1983-1988 bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od strane Izetbegovića dok je bio zatvoren povodom svoje kapanje protiv komunističke diktature u Jugoslaviji, Bilješke iz Zatvora: 1983-1984 su analiza najmoćnijih europskih ideologija 20 stoljeća, uključujući tu komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema Islamu. Pogrešna interpretacija Islamske Deklaracije i Islama Između Istoka i Zapada, kao i pojedini stavovi izvađeni iz konteksta, poslužili su srpskim propagandistima u širenju dezinformacija o Aliji Izetbegoviću optužujući ga za navodni 'fundamentalizam,' pokušaje stvaranja 'Islamske Države' i slične nebuloze. Međutim, njihovi stavovi su diskreditovani od strane brojnih stranih eksperata, među kojima je i Noel Malcolm - britanski historičar koji je napisao knjigu Bosnia: A Short History (Kratka Historija Bosne). Ova knjiga prevedena je na više jezika, uključujući tu i hrvatski jezik u kojem je mnogo stavova izmijenjeno od originalnog (engleskog) teksta knjige. U svome poglavlju Bosnia and Death of Yugoslavia: 1989-1992 (Bosna i Smrt Jugoslavije: 1989-1992) Noel Malcolm nudi analizu Izetbegovićeve Islamske Deklaracije: Rasprava kojom su se [Izetbegovićevi] protivnici poslužili kao osnovom za optužbe na njegov račun 1983. godine, Islamska Deklaracija, ponovo je objavljena u Sarajevu 1990. godine. Neki su čitatelji možda pomislili da je to neka vrsta osobnog manifesta napisanog za bosanske izbore, a srpski su propagandisti često prikazivali taj tekst kao program transformacije Bosne i Hercegovine u fundamentalističku islamsku državu. Ali takvih planova nije bilo ni u programu SDA ni u samoj raspravi, Islamskoj Deklaraciji. "Ta je rasprava, napisana potkraj šezdesetih, opća rasprava o politici i islamu upućena cijelom muslimanskom svijetu; ona nije o Bosni, u njoj se Bosna čak i ne spominje. Izetbegović počinje od dva osnovna elementa: islamskog društva i islamske vlasti. On kaže da se islamska vlast ne može uspostaviti ako već ne postoji islamsko društvo, a islamsko društvo postoji samo tada kad apsolutnu većinu naroda čine pravi muslimanski vjernici. "Bez ove većine, islamski poredak se svodi samo na vlast (jer nedostaje drugi elemenat - islamsko društvo) i može se pretvoriti u nasilje." Ovim je preduvjetom isključeno stvaranje islamske vlasti u Bosni i Hercegovini, gdje su muslimani - čak i oni koji su to samo nominalno, a kamoli dobri i pobožni vjernici - bili u manjini. Stoga se sva rasprava o naravi islamskog političkog sistema, koja zauzima veći dio knjige, ne može odnositi na Bosnu i Hercegovinu. Kad Izetbegović, na primjer, kaže (ovu su rečenicu srpski propagandisti često citirali istrgnutu iz konteksta) da "nema mira ni koegzistencije izmedju 'islamske vjere i neislamskih društvenih i političkih institucija", on misli na zemlje u kojima, za razliku od Bosne i Hercegovine, postoji muslimansko društvo, i tvrdi da ondje gdje su muslimani vjernici u većini oni ne mogu prihvatiti da im se nametnu nemuslimanske institucije." U cijeloj raspravi ima samo jedno mjesto koje se izravno odnosi na politički status Bošnjaka: "Muslimanske manjine u sastavu neislamskih zajednica, pod uvjetom garancije vjerskih sloboda i normalnog života i razvoja, lojalne su i dužne izvršavati sve obaveze prema toj zajednici, izuzev onih koje štete Islamu i Muslimanima." Neke od tvrdnji u ovoj raspravi za koje je rečeno da su "fundamentalističke", obični su iskazi ortodoksnog vjernika s kojim bi se složili svi pravi muslimani. Tako, recimo, Izetbegović kaže da bi islamska država morala pokušati iskorijeniti alkoholizam, pornografiju i prostituciju; on tvrdi da islam nije samo niz osobnih uvjerenja nego i čitav jedan način zivota, s društvenom i političkom dimenzijom; i kaže da pobratimstvo cijelog svijeta islamskih vjernika, umma, nadilazi nacionalne granice. Ni za jednu od ovih tačaka ne može se reći da je fundamentalistička. I sam je izraz "fundamentalizam" doduše vrlo širok i djeluje impresionistički: nerado ga rupotrebljavaju stručnjaci za Islam, koji nastoje brižljivo lučiti razne vrste neokonzervativnih, radikalnih i antimodernističkih islamskih pokreta, u rasponu od doktrine Wahhabi tradicionalisticke države Saudijske Arabije do revolucionarne ideologije Irana ajatolaha Homeinija. Umjesto toga, izraz "fundamentalizam" rabe uglavnom političari i novinari unoseći u njega skup kojekakvih karakteristika. Jedna je od njih i politički ekstremizam, to jest uvjerenje da cilj uspostavljanja islamske vlasti opravdava svako sredstvo. Izetbegović izricito odbacuje to uvjerenje i napada zamisao da treba prigrabiti vlast kako bi se odozgo nametnulo islamsko društvo. Njegova je misao vodilja da se islamsko društvo može stvoriti samo dugotrajnim procesom vjerske edukacije i moralnog uvjeravanja." Druga karakteristika onoga sto se onako odoka naziva fundamentalizmom jest žestoko političko i kulturno neprijateljstvo prema Zapadu. Izetbegović doista kritizira naglu i prisilnu sekularizaciju Turske pod Atarurkom, stoje, po njegovu mišljenju, bilo zasnovano na pretpostavci da je sve islamsko kulturno zaostalo i primitivno; i on se okomljuje na one "takozvane naprednjake koji bi sve po-zapadnjačili i modernizirali" i koji sličnu politiku vode u drugim muslimanskim zemljama. Ali njegov općeniti stav u ovoj raspravi nikako ne znači i odbacivanje zapadne civilizacije. Tako on, recimo, kaže: "U svom prvom nastupanju Islam je bez predrasuda prišao razmatranju i prikupljanju cjelokupnog znanja koje su ostavile ranije civilizacije. Ne znamo zašto bi se Islam današnjice drukčije odnosio prema tekovinama euro-američke civilizacije s kojom se dodiruje na tako dugačkoj liniji." Izetbegović je iznio svoje poglede na te stvari mnogo temeljitije u jednoj drugoj, opširnijoj i važnijoj knjizi koju je napisao na početku osamdesetih. Islam između Istoka i Zapada, u kojoj je pokušao prikazati Islam kao svojevrsnu duhovnu i intelektualnu sintezu u koju su uključene i vrijednosti Zapadne Europe.

_________________
Allahu moj, podari mi sabur u svakom trenutku kad pomislim da ne mogu vise, da nemam snage, da nema svrhe. ..Amiin!



Allahu moj ako je ovo sto zelim uraditi lose po mene, po moju vjeru, Dunjaluk i Ahiret , onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira sta to bilo, i ucini da time budem zadovoljna.Amin!
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 9:01 pm

Nakon puštanja iz zatvora, po pozivnici prijatelja Adila Zulfikarpašića, Izetbegović odlazi u Cirih (Zurich, Švicarska) gdje dvojica prave koncepte re-afirmacije bošnjačkog identiteta u sklopu Jugoslavije, 1989 godine. Tako se u maju 1990 rađa Stranka Demokratske Akcije (SDA). Poslije prvih multi-stranačkih izbora u jesen 1990, Izetbegović postaje predsjednik predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Tijekom rata između Hrvatske i Srbije, Izetbegović biva uvjeren da rat u Bosni i Hercegovini nije moguć pozivajuci regrute da ne pristupaju u odrede Jugoslovenske Narodne Armije (JNA). Po njegovom mišljenju, JNA je pokazala manjak objektivnosti u sukobu sa Republikom Hrvatskom. Rezultati referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, koji su se održali u martu 1992, omogućili su predsjedništvu da proglasi nezavisnost i suverenost Bosne i Hercegovine. Skupština BiH objavila je deklaraciju o nezavinosti Bosne i Hercegovine isti mjesec. Potom je uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine. Kao odgovor na to, Bosanski Srbi proglašavaju tkz. 'Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu,' sa ciljem zauzimanja i podjele čitave Bosne i Hercegovine. U aprilu 1992 godine, srpski extremisti potpomognuti vojnim i paravojnim snagama Srbije i JNA, počinju incidente blokade gradova i premještanja naoružanja. Kao protuakciju, Izetbegović pristupa formiranju jedinica teritorijalne odbrane (TO) i nastavlja sa pregovaranjima. Po povratku sa konferencije u Lisabonu (Portugal) 1992 godine, jedinice JNA zarobljavaju predsjednika i traže od njega da naredi svojim jedinicama da iz obruča u centru grada pusti generala Kukanjca sa svojom vojskom. Do sporazuma dolazi, nakon čega je predsjedniku dopušten prolaz do Sarajeva. Bosna i Hercegovina je u ratu biva prepuštena sama sebi. Srbijanski diktator Slobodan Milošević isposlovao je kod U.N.-a da uvede embargo na uvoz oružja zemljama bivše Jugoslavije u sukobu, nakon čega je embargo i postavljen. Embargo na uvoz oružja išao je samo u korist srpskim vojnim i paravojnim postrojbama koje su imale na raspolaganju čitav vojni arsenal JNA. Pomoć od svijeta, na koju je Izetbegović računao i koja mu je bila obećana, nije dolazila. U bošnjačkom narodu stvara se otpor iz kojeg izniče Armija Republike Bosne i Hercegovine, a Alija Izetbegović kao njen vrhovni komandant. Čitavo vrijeme rata, Izetbegović provodi u Sarajevu sa svojim narodom i saborcima. Tijekom rata, Izetbegović biva prisiljen da donese teške odluke - prvenstveno predaju zaštićenih zona, Srebrenice i Žepe, pod kontrolu U.N.-a koji se obavezao da će ih, ako zatreba i vojnički, štititi. Ove dvije enklave, koje su se skoro čitavog rata vojnički uspjele oduprijeti četničkim snagama, doživjele su sudbinu da padnu u ruke četnika pred sam kraj rata, kada su razoružane postrojbe ARBiH ostavljene na samilost trupa UNPROFOR-a. Ishod U.N.-ove izdaje: preko 8,000 poklanih bošnjačkih civila. Vidjevši ishod izdaje, Izetbegović nije dozvolio snagama U.N.-a da istu stvar urade i sa Goraždem i postrojbe ARBiH su uspjele odbraniti ovaj grad bez samoubilačke pomoći U.N.-a. To su bila samo neka od iskušenja kroz koje je Izetbegović morao proći, prvenstveno kao vrhovni komandant Armije sa preko 200,000 vojnika, a tek onda i kao predsjednik međunarodno priznate države. Tijekom rata, Sarajevo dostiže rekord kao grad pod najdužom opsadom u modernoj Europskoj historiji. Razna pregovaranja dovode strane u sukobu do Dejtoskog mirovnog sporazuma (Dayton Peace Accord). U njemu nova država biva administrativno uređena kao cjelovita država u čijem se sklopu nalaze dva politička entiteta: Federacija BiH, sa 51%, i Republika Srpska sa 49% teritorija. Izetbegović nikada nije bio zadovoljan ovim uređenjem. Raspodjelom vojnih 'razgraničenja' koja su ostala kao rezultat krvavog rata, bošnjacima je pripalo oko 33.33% teritorija BiH, bosanskim hrvatima oko 17.67%, a bosanskim srbima oko 49% teritorija BiH - uzimajući u obzir da je arbitražom brčkog stvorena nova administrativna jedinica izvučena od teritorija koje su držale sve tri vojne jedinice, većim dijelom Armija BiH, ali i HVO i VRS. U memoarima Richard Holbrooke-a (To End A War) i David Owen-a (Balkan Odyssey) opisan je Izetbegovićev tvrdokorni stav u pregovaranjima i njegova protivljenja nametnutim administrativnim uređenjem Bosne i Hercegovine koje biva primoran potpisati u zadnjem času. Umjesto njega, u Dejtonu, na pregovore sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom lice-u-lice prisustvuje Haris Silajdžić, koji je uveliko i tvorac granica današnje Federacije. Prvenstveno ishodom pregovora Harisa Silajdžića sa Slobodanom Miloševićem u Dejtonu, Izetbegović biva prisiljen od strane američkih državnika da za cijenu mira stavi svoj potpis na finalni mirovni sporazum. Vidljivo nezadovoljan, na ceremoniji potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izjavio je: "Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata." Vidno rastrešen, nadalje dodaje: "U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut." Dejtonskim sporazumom rat biva završen, a Bosna i Hercegovina počinje svoj dugački put ka reformama. Prema nekim procjenama, u ratu je poginulo više od 200,000 ljudi. Najveći broj žrtava ubraja se u bošnjačke civile koji su zapravo i bili meta genocida. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, Izetbegović je izabran za člana a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, u oktobru 2000. godine podnio je ostavku na mjesto Predsjedništva BiH. Na Trećem kongresu SDA 13.10.2001. godine Izetbegović je donio odluku da se ne kandiduje za predsjednika Stranke nakon čega je proglašen počasnim predsjednikom. Zbog srčanih tegoba, 2002 godine mu je bio ugrađen pace-maker. Alija Izetbegović umire 19 oktobra 2003, tijekom oporavka poslije slamanja četiri rebra i ozljede ramena.
Njegova dženaza je privukla oko 150,000 simpatizera iz čitave Bosne i Hercegovine i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja svijeta.
Nedugo prije smrti, u bolnici ga je posjetio i bivši predsjednik SAD-a, Bill Clinton, koji je bio u Bosni povodom otvaranja memorijalnog centra za žrtve genocida Srebrenice. Od ostalih posjetilaca treba izdvojiti i bivšeg specijalnog američkokg izaslanika, Richard Holbrooke-a, koji je izjavio da ne bi bilo Bosne da nije bilo Izetbegovića. Bivši izaslanik Europske Unije i U.N.-a, Carl Bildt, izjavio je da je i usljed nekih političkih neslaganja sa Izetbegovićem "on ipak bio potpuno fin čovjek." U svome govoru na dženazi, visoki predstavnik, Paddy Ashdown, pohvalio je Aliju Izetbegovića za "snagu i integritet." U telegramu sućuti vlade SAD-a upućuje se "najdublje saučešće prijateljima, familiji, i bližnjima" Izetbegovića. Nadalje se dodaje: "Izetbegovićeva osobna hrabrost pomogla je bosancima da izdrže jednu od najvećih europskih tragedija poslije Drugog svjetskog rata." I pored toga "Izetbegović je bio odlučan vođa i bio je instrumentalan u očuvanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite multi-etničke zemlje. Njegova odlučnost ka europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine je dio njegove ostavštine." - između ostalog kaže Adam Ereli, glasnogovornih američkog State Department-a.

Da je imao mana, jeste, da je uradio neke pogreske, jeste, ali svi smo mi ljudi od krvi i mesa i skloni greskama, pogotovo u teskim vremenima. Licno mu najvise zamjeram potpisivanje sporazuma kojima priznaje genocidnu tvorevinu tzv. republiku srpsku(citaj svinjsku), ali svaki razuman covjek moze shvatiti da je to bilo pod strasnim pritiskom i prisilom velikih sila, jer bi se u suprotnom Bosnjacki narod proglasio kao rusitelj mira u Bosni. Svijet je takav, prgav da gori ne moze biti.

_________________
Allahu moj, podari mi sabur u svakom trenutku kad pomislim da ne mogu vise, da nemam snage, da nema svrhe. ..Amiin!



Allahu moj ako je ovo sto zelim uraditi lose po mene, po moju vjeru, Dunjaluk i Ahiret , onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira sta to bilo, i ucini da time budem zadovoljna.Amin!
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 9:04 pm

Alija Izetbegovic dobitnik je mnogih priznanja kako u zemlji tako i inostranstvu, neke od njih su:

-Nagradu ''Kralj Fejsal'' dobio je 1993.god.

-Medjunarodno priznanje za demokratiju-Medalja Centra za demokratiju iz Vasingtona-urucena 1997.god.

-Najtirazniji i najuticajniji spanski list madridski ''El Mundo'' izabrao je A.Izetbegovica kao licnost godine u svijetu 1995.god.

-1996.god. Zlatnu plaketu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

-Nagradu ''Mislilac godine''-Fondacija ''Ali i Osman hafiz'' iz Medine.

-1997. dobiva Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

-Bivši Predsjednik Turske Sulejman Demirel urucuje mu Drzavni orden.

-Marmara univerzitet u Istanbulu 1997.god. dodijelio mu je titulu pocasnog doktora pravnih nauka za doprinos zastiti ljudskih prava i uspostavu mira.

-Na Forumu u Kran Montani 1998.god. dobio prestiznu nagradu za unapredjenje ljudskih prava.

-U decembru 2001.god. UAE proglasili su A.Izetbegovica ''Islamskom licnoscu godine''.

_________________
Allahu moj, podari mi sabur u svakom trenutku kad pomislim da ne mogu vise, da nemam snage, da nema svrhe. ..Amiin!



Allahu moj ako je ovo sto zelim uraditi lose po mene, po moju vjeru, Dunjaluk i Ahiret , onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira sta to bilo, i ucini da time budem zadovoljna.Amin!
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 9:05 pm

Kazu velik si koliko ti ljudi dodje na dzenazu:








Danas i nebo iznad Bosne place, rekao je je Visoki predstavnik Medunarodne zajednice Pedi Ešdaun na dženazi Aliji Izetbegovicu kojoj je prisustvovalo oko 200.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine, Evrope, svijeta. Taj dan (srijeda, 22. oktobar 2003.) u Bosni, a narocito u Sarajevu i njegovoj okolici, kiša je padala bez prestanka. Iako je lilo kao iz kabla, to nije sprijecilo brojne prijatelje i saborce, te one koji su voljeli i uvažavali Aliju Izetbegovica da prisustvuju njegovom ispracaju s ovoga svijeta.

Alija Izetbegovic ostat ce zapamcen i po tome što je u, bez dvojbe, najtežoj etapi bosanskohercegovacke povijesti stao na celo naroda kojem je prijetilo totalno uništenje i zatiranje svih tragova njegove kulture. Stao je na celo Bošnjaka u vremenu kada je taj narod bio nacionalno i politicki nezreo i neorganiziran, idejno razjedinjen, a vojno nenaoružan i za rat nepripremljen. Raspisati referendum u takvim okolnostima i izboriti se za nezavisnost zemlje, uistinu je veliko djelo. Još znacajnija je cinjenica da je Izetbegovic uspio, od golorukog naroda na koji je izvršena brutalna agresija, izgraditi armiju koja je pred kraj proteklog rata brojala blizu 200.000 vojnika. Zahvaljujuci herojskoj borbi te armije i njenog vrhovnog komandanta Alije Izetbegovica, agresor je onemogucen u svojim planovima, brojni prostori su oslobodeni, a Bosna i Hercegovina je sacuvala svoj teritorijalni integritet i politicku nezavisnost.

Po rijecima poznatog turskog politicara i nekadašnjeg premijera Republike Turske Nedžmeddina Erbakana, Alija Izetbegovic je jedan od najvažnijih muslimana u svijetu. 'Ako cemo unutar milijardu i po muslimana u svijetu odabrati nekog medu 15 najvažnijih, jedan od njih definitivno je i rahmetli Alija Izetbegovic. To znaci jedan covjek od sto miliona ljudi. Neka je rahmet njemu i svim ostalim šehidima koji su preselili na ahiret u toku agresije. Basiniz sagolsun cijelom muslimanskom svijetu' – izjavio je Erbakan na Sarajevskom aerodromu odmah po dolasku na dženazu Aliji Izetbegovicu.

Rahmetli Alija Izetbegovic do kraja je ostao vjeran principima za koje se zalagao. Cijeloga života bio je skroman, jednostavan, hrabar, susretljiv, pošten. Zalagao se za slobodu, suživot, toleranciju, demokratiju i prava covjeka. Novcane nagrade i priznanja koja je dobivao i na Istoku i na Zapadu nije uzimao za sebe vec ih je davao u fondove za šehidsku djecu i porodice i druge opcekorisne svrhe.
Njegova želja bila je da bude ukopan pored svojih saboraca, na Šehidskom mezarju Kovaci i ta želja mu je ispunjena. Vrhovni komandant Armije RBiH odabrao je da bude u društvu najboljih i najhrabrijih Bošnjaka, u društvu šehida. I taj postupak govori o njegovoj principijelnosti. On je mogao, i to s punim pravom, tražiti da bude ukopan u haremu Begove džamije, pored drugih istaknutih Bošnjaka. Ali, njegova oporuka da se ukopa na Kovacima, ustvari, najbolje odslikava karakter njegove licnosti.
Oni koji su ga posjetili u bolnici pred njegovu smrt, pricaju da je bio veoma ljut na medunarodnu zajednicu što u svojim brojnim postupcima izjednacava agresora i žrtvu. Prica se da je Visoki predstavnik Pedi Ešdaun, koji je došao u kratku (petominutnu) posjetu, ostao kod Izetbegovica gotovo sat vremena, nastojeci da ga ubjedi da medunarodna zajednica nije takva.
U poruci Bošnjacima koju je uputio telefonom iz bolnice, u Centralnom dnevniku NTV Hayat, 27. septembra ove godine, Izetbegovic je kazao: 'Porucio bih i to da nema osvete, a ima pravde. Neka niko ne traži osvetu i neka traži pravdu. Potraži li se osveta, to ce pokrenuti jedan lanac zla kojem nema kraja.

_________________
Allahu moj, podari mi sabur u svakom trenutku kad pomislim da ne mogu vise, da nemam snage, da nema svrhe. ..Amiin!



Allahu moj ako je ovo sto zelim uraditi lose po mene, po moju vjeru, Dunjaluk i Ahiret , onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira sta to bilo, i ucini da time budem zadovoljna.Amin!
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 9:07 pm

ERDOGAN: IZETBEGOVIĆ ĆE UĆI U HISTORIJU KAO VELIKI BORAC I VELIKI LIDER

Autor: Fena

Objavljeno: 25. Mar 2008.
Premijer Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, koji danas boravi u službenoj posjeti BiH, obišao je Šehidsko groblje na Kovačima, gdje je položio cvijeće na spomen-obilježje poginulim borcima Armije RBiH te obišao mezar prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, kojem je odao počast učenjem Fatihe.

Premijer Erdogan, u pratnji zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ministra sigurnosti Tarika Sadovića i premijera Kantona Sarajevo Samira Silajdžića, obišao je nakon toga i Muzej "Alije Izetbegovića".

- Ponosam sam što mi je omogućeno da zajedno sa članovima delegacije obavimo svoju dužnost posjetom mezaru Alije Izetbegovića, velikog lidera, velikog čovjeka, mog dragog prijatelja, kazao je premijer Erdogan nakon obilaska Muzeja.

Erdogan je za rahmetli Izetbegovića rekao da je to bio čovjek koji će ući u historiju kao veliki borac i veliki lider.

Na kraju je izrazio nadu da se Muzej "Alije Izetbegovića" vremenom obogati s više predmeta koji će podsjećati na period agresije te Izetbegovićev lični doprinos u odbrani države BiH.

_________________
Allahu moj, podari mi sabur u svakom trenutku kad pomislim da ne mogu vise, da nemam snage, da nema svrhe. ..Amiin!



Allahu moj ako je ovo sto zelim uraditi lose po mene, po moju vjeru, Dunjaluk i Ahiret , onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira sta to bilo, i ucini da time budem zadovoljna.Amin!
Na vrh Go down
Lejla
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 9:08 pm

Pogledajte dokumentarni film o rahmetli Aliji Izetbegovicu, prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine. Film tretira period njegovog zivota od 1990. god. pa do smrti, 2003. god. Trajanje: 25 minuta

I Dio - http://youtube.com/watch?v=MB8lh-fCXZ4

II Dio - http://youtube.com/watch?v=cO8cf6mVbJ0

III Dio - http://youtube.com/watch?v=mj34izfHb7s

_________________
Allahu moj, podari mi sabur u svakom trenutku kad pomislim da ne mogu vise, da nemam snage, da nema svrhe. ..Amiin!



Allahu moj ako je ovo sto zelim uraditi lose po mene, po moju vjeru, Dunjaluk i Ahiret , onda to otkloni od mene i odredi mi da se desi bolje od toga, bez obzira sta to bilo, i ucini da time budem zadovoljna.Amin!
Na vrh Go down
Dina
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Thu Jun 12, 2008 11:29 pm

Alija Izetbegovic 1925-2003




Dzenaza Alije Izetbegovica


_________________
''Nemoj da places na mom pragu,da mi vrata ne povuku vlagu!''

Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC   Today at 5:37 pm

Na vrh Go down
 
Prvi predsjednik RBiH - ALIJA IZETBEGOVIC
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Bosnjacki forum :: Istorija i sve vezano za istoriju-
Idi na: